Finska će podignuti ogradu na otprilike petini iznimno duge granice s Rusijom, a Vlada je pozvala stanovnike da kod kuće imaju zalihe hrane, pitke vode i lijekova za najmanje tri dana. Pristup Finske i Švedske NATO-u, od trideset zemalja članica, u svojim parlamentima nisu ratificirale još jedino Mađarska i Turska. U Finskoj je vojni rok obvezan za sve punoljetne Fince, a Finkinje zasad vojsku služe ako to žele.
U finskom parlamentu postignut je konsenzus o podizanju ograde na otprilike petini iznimno duge finsko-ruske granice, a tamošnja vlada poziva stanovništvo da kod kuće napravi zalihe hrane, pitke vode i lijekova za najmanje tri dana. Ratifikaciju finskog i švedskog pristupnog sporazuma Sjevernoatlantskom savezu od trideset država članica NATO-a nisu, pak, obavile još jedino Mađarska i Turska. Organiziranju učinkovite i moderne finske obrane svakako pomaže i obaveza služenja vojnog roka za sve punoljetne Fince, Finkinje zasad vojsku služe ako to žele, javlja HRT.
Ni pedeset kilometara od Helsinkija jedno je od četiri središta finske mornarice, odande se upravlja Obalnom flotom i Obalnom brigadom. Na mornaričkim poligonima svake godine obuku prolazi oko 3. 200 ročnika.
- Naš sustav obrane koji se temelji na obaveznom služenju vojnog roka za muškarce i velikom broju rezervista, ali i nekim ključnim obrambenim sposobnostima na najvišoj razini, očito funkcionira. Vrlo je učinkovit i ekonomski održiv i poprilično dobro odgovara trenutačnoj sigurnosnoj situaciji, rekao je kapetan fregate Matti Linteri, šef stožera Obalne brigade finske vojske.
Dok su Švedska i Poljska nakon kraja hladnog rata ukidale obvezno služenje vojnog roka, Finska ga je zadržala. Nacija od pet i pol milijuna stanovnika ima ratnu vojnu snagu od oko 280 tisuća vojnika, uz devetsto tisuća uvježbanih rezervista. Iz Helsinkija poručuju - da su svi bili kao mi, europske članice NATO-a sada bi imale najmanje petnaest do dvadeset milijuna rezervista.
- Naši su ruski susjedi iznimno jaki i zato u svakom trenutku moramo biti spremni. Oduvijek smo mala zemlja koja očekuje invaziju s istoka. Ali čvrsto stojimo na zemlji. Svjesni smo snage zbog obaveze služenja vojnog roka, kazao je kaplar Veeti Löhman.
Svaki Finac služi vojni rok pola godine, devet mjeseci ili godinu dana. Dio je to finske kulture. Svake godine obuku završi više od dvadeset tisuća mladih Finaca. Nedavno istraživanje pokazalo je da više od trećine ispitanika želi obavezni vojni rok i za žene.
- Želim na ovaj način iskušati svoje granice. Danas je među Finkinjama vrlo popularno služiti vojni rok, mnogo nas je više u odori nego posljednjih desetak godina. Odlučila sam se za ovo misleći da će biti zabavno. I jest, poručila je kadetkinja Julia Pekkolainen.
Finci su dvaput ratovali sa Sovjetima, 1940-tih. Nakon više od tri mjeseca žilavog otpora, brojčano znatno slabiji, izgubili su poznati Zimski rat i jedanaest posto teritorija, uz 26 tisuća poginulih vojnika i civila. Ali Sovjeti ih nikad nisu okupirali. Nacija koja se stoga danas lako poistovjećuje s Ukrajincima ne ostavlja mjesta dvojbi - mi smo spremni. Računajući na možda i ključnu riječ koja ih opisuje - sisu. U grubom prijevodu s finskog na hrvatski - snaga volje, odlučnost.
- Sisu je vrsta nasljeđa koje možda baštinimo od naših djedova i baka. Zbog njega idemo naprijed. Ako dođe do rata ili bitaka s Rusima, u njima ćemo izdržati upravo zbog sisua, naglasila je Pekkolainen.
- Pristup NATO-u bio je tabu. Bojali smo se priključiti savezu zbog Rusije, ali nakon invazije na Ukrajinu i početka rata na tlu Europe, strah je nestao i to je nešto što sada svakako moramo učiniti, za razliku otprije dva desetljeća dok smo o tome samo razmišljali, dodao je kadet Alex Onniselka.
Finski inoministar ponavlja ovih dana da će njegova zemlja dobiti pomoć od NATO-a i prije ulaska u savez, bude li izravno ugrožena. Eksplozije na dva baltička plinovoda vidi kao potvrdu da se rat u Ukrajini može proširiti i na međunarodne vode.
- Sigurnosna situacija na Baltičkom moru teška je. I zbog incidenata s plinovodima. Iz naše perspektive, situacija je zasad mirna. Finska trenutačno nije suočena ni s kakvom vojnom ugrozom, naglasio je Linteri.
Finska vojska ovoga je ljeta, tijekom tri tjedna, održavala zajedničku vježbu s američkim marincima. Sudjelovalo je gotovo tri tisuće vojnika. Bilo je bitno poslati poruku na drugu, rusku stranu Finskog zaljeva.
- Pomalo se bojimo ruskog napada. Ali znamo da smo jaki i ako napadnu, borit ćemo se. Imamo toliko puno vojnika, dobro smo utrenirani. Dakle, postoji bojazan od mogućeg napada, ali ne i od toga da ćemo izgubiti. Pobijedit ćemo, poručio je Löhman.
- Zbog geopolitičkih razloga mislim da Rusija u bliskoj budućnosti neće biti sposobna napasti Finsku. Možda tek za deset do petnaest godina bude neke nove prijetnje. U Ukrajini ruska vojska baš i nije ostvarila rezultate. Mislim stoga da smo sada poprilično sigurni, rekao je Onniselka.
Finska je zemlja koja ima 1. 340 kilometara dugu granicu s Rusijom. Najdulju kada je riječ o jednoj članici EU-a, uskoro i NATO-a. Ruse znaju u dušu, kažu, kao i Balti.
Finci, nacija rođena u građanskom ratu između vladinih antisocijalista i prosovjetskih boljševika, za mogući ruski napad priprema se desetljećima.