Kako pišu finski mediji, zbog posljedica digitalne revolucije od jeseni 2016. godine u osnovnim školama Finske đaci neće učiti pisati pisanim slovima, već samo tiskanim. Minna Harmanen iz finskog ministarstva obrazovanja smatra kako je korištenje pisanog pisma i međusobno spajanje slova za mnoge učenike naporno. Djeca se, smatraju u ministarstvu, koncentriraju na rukopis, a ne na bit, i to je jedan od glavnih razloga zbog kojeg su se odlučili na ovakvu novost u svom obrazovnom sustavu. Isto tako, ako đaci odmah počnu koristiti računalo, takve probleme ne bi trebali imati. Najavljena novost učenike je razveselila budući da nove generacije, umjesto olovkom na papiru, radije pišu na kompjuterima, Finski susjedi iz Švedske već raspravljaju o mogućem ukidanju učenja pisanih slova, a u nekim njemačkim školama također se uče samo tiskana slova, tzv. Hamburger Druckschrift. Kritičara ovakvih odluka ima jako mnogo. I mnoge studije idu im u prilog. Jedna, rađena u Francuskoj, pokazala je da djeca mnogo brže i bolje nauče čitati ako se koriste pisanim slovima, a jedno američko istraživanje pokazalo je da studenti bolje pamte ako bilješke zapisuju rukom. Ekipa GuGu.ba razgovarala je o ovoj temi sa učiteljicom Ismetom Kulenović, koja ima dugogodišnje iskustvo u radu s djecom u Osnovnoj školi “Skender Kulenović” u Sarajevu. "Mislim da jedna ovakva problematika iziskuje zaista neko temeljito istraživanje, neku 'naučnu podlogu'. Decenijama, pa i stoljećima su djeca istovremeno učila 'lijepo pisanje', a i tiskan slova. Odjednom sada, pod izgovorom nastanka savremenih tijekova i razvoja društva i nauke, 'u modu' ulazi ukidanje pisanih slova. Tiskana slova jesu pismo interneta, ali zar je to dovoljan i jedini razlog za potpuno i radikalno ukidanje 'rukopisa'? Što će biti sutra kada se ukine i pisanje rukom, pa se bude bilo pisalo samo mislima?", pita se prof. Kulenović. Ističe dalje kako je svjedok da je pisanje tiskanih slova za djecu kompliciranije, teže i nespretno, od onog pisanja pisanim slovima, te da će se svakako na licu mjesta – u učionici sa djecom – pozabaviti ovom tematikom. Hrvatski lingvist i direktor Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje Željko Jozić naglašava za Večernji list kako je opće poznato da je fina motorika prstiju, pogotovo u najranijoj fazi života, bitna za razvoj mozga. "Pisanje je već sada zanemareno i računala su već uzela dio tih aktivnosti. To se sve loše odražava na vještine ljudi. Djeca su sve nesposobnija kada se gledaju fine motoričke radnje. Zbog toga je važno da se vještina lijepog rukopisa razvija", kaže Jozić. Finci su prije nekoliko godina promovirali standardni školski rukopis. U njihovim školama djeca danas rade slova koja se gotovo ne spajaju. Oni su slova standardizirali i izbacili iz pisma sve suvišne dekorativne elemente. Od jeseni 2016. godine idu korak dalje i više ni u jednoj školi neće učiti pisati pisana slova. Od jeseni će biti dovoljno da djeca znaju samo osnovne poteze i da ne kultiviraju svoj rukopis. Istovremeno, koristit će se tableti u sve većoj mjeri.
digitalno doba