Pomoći će. Da nemaju što brinuti, barem što se sanacije štete tiče, poručio je stanovnicima područja Siska i Petrinje premjer Andrej Plenković. On je, s predsjednikom Zoranom Milanovićem, ali i sabornicima, ministrima te gradonačelnicima, načelnicima i županima na mjesto koje se treslo pet stupnjeva po Richteru stigao nekoliko sati nakon samog potresa pa ocijenio da su znatnije štete uglavnom u unutrašnjosti zgrada.
– Najvažnije je da nema ozlijeđenih. Nažalost, imamo ove godine sada već dosta iskustva s rješavanjem krovišta, zabatnih zidova i interventnim mjerama. Postoji mogućnost preraspodjela u okviru proračuna koji postoje kod Ministarstva graditeljstva i državne imovine – kako će, konkretno, država pomoći stradalima, objasnio je Plenković.
Ne posve precizno, doduše, jer prvo se mora, istaknuo je, “procijeniti šteta od potresa, a potom to staviti u pravni okvir, ili uredbama koje će donijeti Vlada ili eventualnim proširenjem opsega primjene Zakona o obnovi Zagreba i okolice”. A prema prvim procjenama, oštećeno je više stotina objekata, dok je sam epicentar potresa bio u okolici Petrinje, koja je najviše i stradala. Gradonačelnik tog grada Darinko Dumbović rekao je da očekuje od države “konkretnu pomoć”.
Par milijuna na račun grada
– Barem par milijuna kuna sutra na gradskom računu kako bi se najnužnijima mogla odmah sanirati šteta – kazao je gradonačelnik, koji se nada i da će i Petrinja ući u Zakon o obnovi, kojim su trenutačno obuhvaćeni Zagreb Zagrebačka i Krapinsko-zagorska županija. Upravo na činjenicu da se navedenim zakonom nije išlo na generalizaciju, već se koncentriralo isključivo na potres s epicentrom u zagrebačkom Markuševcu 22. ožujka, zamjerali su Vladi i Ministarstvu graditeljstva mnogi arhitekti, građevinci, ali i oporba, i to dok je Zakon o obnovi postojao još samo kao nacrt. Na to da je Hrvatska trusno područje i da će je zasigurno pogoditi još koji stupanj po Richteru, upozoravali su seizmolozi, ali zakon se ipak donio za samo tri tada pogođene županije.
Kako će sada, pitali smo u Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne movine koje vodi Darko Horvat, ali do zaključenja izdanja službeni odgovor nismo dobili. Neslužbeno nam, pak, kažu kako se na generalni zakon o potresima nije išlo jer bi procedura za njegovo donošenje bila kompleksnija i, samim time, dulje bi trajala, a domovi se za to vrijeme ne bi mogli obnavljati. Koliko točno dulje, pitamo, pa podsjećamo da će obnova i ovako početi čak godinu dana nakon potresa na zagrebačkom i zagorskom području. – Dulje bi trajalo – kažu u Ministarstvu pa ponavljaju kako će se Petrinji i Sisku te okolici pomoći Vladinim uredbama ili njihovim dodatkom u Zakonu o obnovi.
Podrazumijevat će to, naravno, izmjenu samog zakona, a kako će to utjecati na njegovu primjenu, što na potresom pogođene u ožujku, što na one koji su stradali jučer, nisu nam točno znali reći. Ono što su najavili jest da pripremaju zakon o upravljanju građevinskim objektima koji je trebao biti donesen prije nekoliko desetljeća, a u kojem se precizno navodi na koji se način zgrade moraju održavati. Osiguranje od potresa važna je stavka tog zakona i, vjeruju u Ministarstvu, možda i rješenje za neka buduća podrhtavanja tla. A hoće li ih i koliko biti te može li se to točno predvidjeti, pitali smo seizmologa Tomislava Fiketa, dežurnog u Seizmološkoj službi jučer ujutro, koji je u 6.28 sati zabilježio potres magnitude pet po Richteru s intenzitetom sedmog stupnja EMS ljestvice.
– Što se tiče naknadnih potresa, oni se mogu očekivati, a nekih slabijih već je i bilo. Ovo je potres sličan zagrebačkom, nešto slabiji i sigurno su povezani, no ne tako da je jedan izazvao drugi. To bi bilo malo previše ambiciozno tvrditi – rekao je Tomislav Fiket, a nas je zanimalo što sad dalje možemo očekivati.
Različiti rasjedi
– Je li ovo uvod u nešto drugo, teško je reći, kao i uvijek u seizmologiji. Inače sam nepopularan jer uvijek kažem kako se onaj glavni zagrebački potres još nije dogodio, a dok god se on ne dogodi, ne možemo biti mirni pa reći da potresa neće biti. Kao što vidite, imamo sada ovaj potres kod Petrinje. Republika Hrvatska je trusno područje, potresi su mogući i sigurno će se događati, pa i puno jači od ovih koje smo do sada imali, i s time treba naučiti živjeti. Moramo biti svjesni područja na kojem živimo – kaže seizmolog pa objašnjava kako se, u ovom slučaju, nije riječ o istom rasjedu koji je izazvao ovogodišnji zagrebački potres. – Sam mehanizam nastajanja vjerojatno je isti kao i kod zagrebačkog, moramo još analizirati, no to je očekivati. Jednostavno je riječ o popuštanju napetosti na jednom rasjedu, što je najuobičajenije na našem području – rekao nam je Tomislav Fiket.
Je li to to od većih podrhtavanja, barem za ovu godinu, pitali smo doc. dr. sc. Josipa Stipčevića s Geofizičkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu. – U sljedećih nekoliko dana, tjedana zasigurno će se osjetiti manji naknadni potresi, ali bi se područje trebalo lagano smirivati u idućem razdoblju – kaže nam ovaj znanstvenik, koji je objasnio i kako je ove godine tlo nešto aktivnije na sjeverozapadu Hrvatske, ali to nije ništa neuobičajeno.