Astronomi su otkrili daleki planet koji bi mogao biti potpuno prekriven oceanom, što je novi korak u potrazi za nastanjivim uvjetima izvan Zemlje, piše The Guardian. Promatranja koja je provela NASA-ina svemirska letjelica James Webb (JWST) otkrila su prisutnost vodene pare i kemijskih tragova metana i ugljičnog dioksida u atmosferi egzoplaneta TOI-270 d, koji ima dvostruko veći radijus od Zemlje i udaljen je oko 70 svjetlosnih godina.
"Temperatura oceana mogla bi doseći 100 stupnjeva Celzija ili čak više. Pod visokim atmosferskim tlakom ovakav vrući ocean još uvijek bi mogao biti u tekućem stanju, ali nije jasno bi li bio naseljiv", kazao je profesor Nikku Madhusudhan. Kanadski tim koji je dodatno proučavao isti egzoplanet osporava to tumačenje. Iako su otkrili iste atmosferske kemikalije, tvrde da je planet prevruć da bi voda mogla ostati u tekućem stanju - vjerojatno bi temperatura bila oko 4000 stupnjeva. Umjesto toga, vjeruju da bi planet mogao imati stjenovitu površinu na kojoj bi bila prisutna nevjerojatno gusta atmosfera vodika i vodene pare.
Bez obzira na ishod rasprave, najnovija opažanja, koja omogućuje teleskop James Webb, pružaju zapanjujuće uvide u prirodu planeta izvan našeg Sunčevog sustava. Teleskop bilježi svjetlost zvijezda koja prolazi kroz atmosfere planeta u orbiti kako bi omogućio detaljnu analizu prisutnih kemijskih elemenata. Na temelju toga astronomi mogu stvoriti sliku o uvjetima na površini planeta i procijeniti vjerojatnost postojanja života.
Dokazi o postojanju oceana na egzoplanetu TOI-270 d temelje se na nedostatku amonijaka, za koji osnovna kemija predviđa da će se prirodno pojaviti u atmosferi bogatoj vodikom. Budući da je amonijak visoko topiv u vodi, njegova odsutnost u atmosferi upućuje na mogućnost da se dolje nalazi vodeni ocean. Profesor Madhusudhan sugerira da bi planet mogao biti tipičan primjer takozvanog 'hyceanskog' svijeta, gdje se vodeni ocean nalazi ispod guste atmosfere bogate vodikom.
U slučaju planeta TOI-270 d, uvjeti bi bili vrlo različiti od onih na Zemlji. Planet je "plimno zaključan", što znači da je jedna strana uvijek okrenuta prema svojoj zvijezdi, dok je druga strana stalno u tami, čime se stvaraju ekstremni temperaturni kontrasti. "Danju bi ocean bio izuzetno vruć, dok bi noćna strana potencijalno mogla biti pogodna za naseljavanje", smatra Madhusudhan. Međutim, problem bi bio razorna atmosfera s desecima ili stotinama puta većim tlakom nego na Zemlji. Vode na ovom planetu vjerojatno dosežu dubine od nekoliko desetaka do stotina kilometara, s ledenim dnom pod visokim pritiskom, dok se ispod toga nalazi stjenovita jezgra.
Profesor Björn Benneke sa Sveučilišta u Montrealu proveo je dodatna promatranja planeta i dovodi u pitanje hipotezu o "hyceanskom svijetu". "Prema našem mišljenju, temperatura je previsoka da bi voda bila tekuća", rekao je, dodajući da se čini da atmosfera egzoplaneta sadrži značajne količine vodene pare - previše da bi postojanje oceana bilo vjerojatno. Oba tima znanstvenika otkrila su prisutnost ugljičnog disulfida, spoja koji je povezan s biološkim procesima na Zemlji, ali se može proizvesti i iz drugih izvora. Međutim, nije bilo znakova druge biološke molekule, dimetil-sulfida (DMS).