Predsjednica Republike Hrvatske i vrhovna zapovjednica Oružanih snaga Kolinda Grabar Kitarović poručila je u petak sa središnjeg obilježavanja 21. obljetnice "Oluje" u Kninu kako je to bila časna pobjeda za pravedan cilj te dodala da poštujemo svaku žrtvu, a onima koji su, kako je rekla, hrvatsku državu nazvali slučajnom, poručila je da je Hrvatska stvorena voljom hrvatskog naroda i veličanstvenom pobjedom u Domovinskom ratu.
"Želim poslati poruku onima koji su hrvatsku državu nazvali slučajnom, a ovih su dana otišli i toliko daleko tvrdnjom da su modernu Hrvatsku stvorile zločinačke udbaške strukture - ova Hrvatska stvorena je voljom hrvatskog naroda i ogromne većine hrvatskih državljana izraženom na referendumu 1991. godine i veličanstvenom pobjedom hrvatskih branitelja čiji je vrhunac bila vojno redarstvena akcija 'Oluja' koju ovdje u Kninu s ponosom slavimo", poručila je predsjednica s obilježavanja Dana pobjede i domovinske zahvalnosti te Dana hrvatskih branitelja.
I ovu obljetnicu, naglasila je, slavimo prije svega kao dan naše slobode i mira. "Morali smo se za njih izboriti u ratu, braneći i oslobađajući zemlju od udruženog zločinačkog pothvata unitarističkog jugoslavenstva i četništva", kazala je Grabar Kitarović koja je posebno zahvalila tadašnjem državnom vodstvu i svim braniteljima.
Poštujemo svaku žrtvu, naglasila je, dodajući kako je svaki ljudski život jednako vrijedan te kako je ista je tuga svake obitelji za svojim najmilijima. "No, mora se znati da je 'Oluja' bila i povijesno će ostati politički opravdana, etički čista i vojnički briljantno izvedena osloboditeljska operacija na hrvatskom državnom teritoriju. Bila je to časna pobjeda za pravedan cilj", naglasila je predsjednica Republike.
Hrvatska i hrvatski narod znali su oprostiti
'Oluja' je, podsjetila je, omogućila provedbu mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske, a mirno rješenje je, ističe, bilo velika želja predsjednika Tuđmana kako bi se spriječila nova razaranja i žrtve.
"Hrvatska i hrvatski narod znali su oprostiti - abolirani su svi sudionici antihrvatske pobune, osim najvećih ratnih zločinaca, ispunjena su opća i posebna manjinska prava te je omogućen povratak svima koji su se željeli vratiti. To je etika pobjednika i etika mira", naglasila je.
Ljudski, kazala je, možemo razumjeti da je za mnoge izbjegle Srbe 'Oluja' teško osobno i povijesno iskustvo te naglasila da nismo i nećemo nikada prihvatiti da se 'Oluja' mjeri nehrvatskim, pa i antihrvatskim mjerilima, kako od onih izvan Hrvatske, tako i od onih u Hrvatskoj. "To konkretno znači da nećemo prihvatiti krivotvorenje uzroka i posljedica rata, prijezir spram velikodušnosti koju smo iskazali, kao ni zanemarivanje presuda međunarodnih sudova te nijekanje legalnosti i legitimnosti Oluje", rekla je Grabar Kitarović.
Stoga, kaže, bilo kakva nezadovoljstva ishodom 'Oluje', kakva se još mogu čuti u Srbiji, a, nažalost, i u Hrvatskoj, treba adresirati na njezine uzročnike: kreatore i izvršitelje velikosrpske politike osamdesetih i devedesetih godina prošloga stoljeća. "Uvjerena sam da će među hrvatskim državljanima srpske nacionalnosti s vremenom još više sazrijevati svijest da ih je upravo 'Oluja' rasteretila od teškog stoljetnog utega velikosrpskih projekata", kazala je.
Hrvatski narod, poručila je, ne zaboravlja da je u obrani i oslobođenju Hrvatske sudjelovalo više tisuća Srba, koji su time nedvojbeno izrazili privrženost Hrvatskoj, dok su mnogi kao njezini građani odlučno osudili velikosrpsku agresiju.
"Svi zajedno moramo se, i vjerujem, želimo okrenuti budućnosti s jasnom sviješću o zajedničkoj odgovornosti za društveni mir i napredak, kako u Hrvatskoj, tako i u odnosima između zemalja koje su bile sastavnice bivše savezne države. To je jedan od motiva obnove političkog dijaloga s Republikom Srbijom o međusobnoj zaštiti manjina, kao i o razvoju ukupnih odnosa, što je od iznimne važnosti za mir i razvoj ovog dijela Europe. Ulazak Republike Srbije u Europsku uniju interes je i Republike Hrvatske i Europe kao cjeline. Tom procesu dat ćemo aktivnu i konstruktivnu potporu, pozorno pritom štiteći svoje nacionalne i državne interese", rekla je predsjednica Republike.
Cijeni, kaže, iskazana nastojanja srbijanske Vlade da hrvatskoj manjini osigura njezina legitimna nacionalna prava. Iako je Hrvatska u zaštiti manjinskih prava Srba proteklih dvadesetak godina učinila više nego velike iskorake, ima mjesta za napredak.
Svjesni smo, ističe, da se srpska nacionalna manjina, osobito u slabije razvijenim područjima, suočava s raznim problemima, prije svega socijalnim, no, dodaje i kako se ti problemi moraju rješavati u sklopu nove razvojne politike za županije. "U Hrvatskoj ne smije biti građana drugoga reda", istaknula je.
"Oluja" je poruka za uspjeh
'Oluja' je, kaže, poruka da je za uspjeh potrebno imati odlučno državno vodstvo, jasan cilj i domoljublju privržen narod, ali isto tako i poruka koliko je važno imati uvježbanu, motiviranu i dobro opremljenu vojsku.
Vrijeme je da na temelju NATO-standarda i stvarnih potreba obrane zemlje povećamo ulaganja u modernizaciju svih rodova Oružanih snaga.
Krajnji je čas da u istom duhu zajedništva kojim smo stvarali i oslobađali Hrvatsku od okupacije prionemo oslobađanju domovine od malodušja i pesimizma. poručuje.
"Posljednjih mjeseci bilježimo znakove gospodarskog oporavka, ali pravoga napretka neće biti dok stranački interesi budu ispred državnih i nacionalnih. Imamo dobre ljude, prelijepu zemlju i sjajne razvojne potencijale i uspijemo li, neovisno o rezultatima predstojećih izbora, postići potreban napredak u spremnosti svih političkih aktera da daju svoj doprinos postizanju strateškog jedinstva u postizanju ključnih državnih i nacionalnih ciljeva, posebice u gospodarskoj i demografskoj politici, uspjeh neće izostati", uvjerena je predsjednica republike Kolinda Grabar Kitarović.
Glavota: Kome se ne sviđa proslava - široko mu polje
Predstavnik branitelja, pukovnik u mirovini Ivica Glavota poručio je: "Slavimo 21. godišnjicu pobjede nad velikosrpskim fašističkim pretenzijama. Kako ćemo slaviti to je samo naša odluka i nitko nam ne smije određivati, a tko to ne želi široko mu polje".
Istaknuo je i kako borba za suvremenu Hrvatsku 'Olujom' nije završila. "Bila je samo prvi čin, a drugi čin, borba za suvremeno društvo i napredak nije ni započeo", kazao je.
Prozvao je i bivšeg ministra uprave u SDP-ovoj vladi Arsena Bauka jer su se, kaže, brisali birači u Imotskom i Vrgorcu, ali ne i u Vukovaru gdje se postavljaju ploče na srpskom jeziku.
Referirao se i na najavu kako će Hrvatska primiti 350 tisuća imigranata rekavši da je istodobno toliko naših mladih istjerano iz zemlje, no nitko to ne spominje.
Novoizabranog predsjednika HDZ-a Andreja Plenkovića je pozvao da završi priču o prošlim vremenima poručivši kako je lustracija istina koja je potrebna da se tog tereta oslobodimo.
"Određene kaste etiketiraju narod bez ikakve osnove. Antifašistički tepih su prepunili komunističkim zločincima, a četnikovanje je dopušteno monasima manastira Krka", poručivao je u svom govoru Glavota.
Upozorio je i na, kako je rekao, spašavanje "vojnika Mustača i Perkovića". "Sve za drugove. I danas su nam u pravosudnom sustavu na visokim pozicijama osobe koje su zdušno branile izručenje. Zašto?", pitao se.
Glavota je svoj govor završio pozivom narodu da ne dopusti da ih se vuče za nos: "Svima kojima nismo uspjeli pomoći, a najviše tebi narode što nismo odradili posao do kraja i što sada morate trpjeti ovakva sranja u vlastitoj zemlji, ispričavam se", završio je Glavota.
Na početku svečanosti, kojoj je nazočio cijeli državni vrh, predstavnici vlade, Sabora, branitelji te gosti iz cijele Hrvatske, u zrak je puštena i 21 golubica kao simbol mira.