Bliski istok gori u plamenu nakon što je Iran, koristeći projektile visoke preciznosti, jučer žestoko raketirao Izrael. Stotine raketa ispaljeno je prema ključnim ciljevima, uključujući Tel Aviv, Haifu i mnoge druge izraelske gradove te vojne baze na jugu zemlje. Napad je doveo do opće uzbune u Izraelu. Gotovo osam milijuna Izraelca nekoliko sati bilo je u skloništima. Obrambeni sustavi poput "Željezne kupole" bili su aktivirani, ali nisu uspjeli presresti sve rakete zbog njihove brojnosti i brzine napada. Izraelski vojni izvori potvrdili su da je nekoliko raketa pogodilo civilne ciljeve, što je rezultiralo značajnim materijalnim štetama, ali još uvijek nema procjene o žrtvama. Ovaj napad, koji dolazi u trenutku pojačanih regionalnih napetosti, mnogi vide kao prvi krug u mnogo većem sukobu.
Iranski napad uslijedio je nakon višemjesečnih napetosti i izraelskih operacija protiv vođa terorističkih organizacija, uključujući likvidaciju vođe Hezbollaha, šeika Hassana Nasrallaha i čelnika političkog krila Hamasa Ismaila Hanije. SAD su reagirale na napad izrazivši spremnost da vojno podrže Izrael, dok je predsjednik Biden naredio američkim snagama u regiji da pomognu u obrani Izraela. Ovaj napad dodatno je destabilizirao Bliski istok.
Očekuje se izraelski odgovor, dok Iran prijeti daljnjim "razornim napadima" ako Izrael uzvrati. Sat vremena nakon napada, iranska Revolucionarna garda u svom je priopćenju navela kako je "napad na Izrael kao odgovor protiv kršenja suvereniteta Islamske Republike Iran u atentatu na vođu Hamasa Ismaila Hanije, te atentatu na vođu osovine otpora i glavnog tajnika Hezbollaha, šeika Hassana Nasrallaha, te hrabrog vođe i vrhovnog savjetnika Revolucionarne garde u Libanonu, general-bojnika Sid Abbasa Nilforshana u skladu s pravom zemlje na legitimnu samoobranu prema Povelji Ujedinjenih naroda. Važno je napomenuti da je ova operacija izvedena uz odobrenje Vrhovnog vijeća za nacionalnu sigurnost i uz konzultacije Glavnog stožera oružanih snaga te uz podršku vojske Islamske Republike Iran i Ministarstva obrane. Upozoravamo da će, ako cionistički entitet vojno odgovori na ovu operaciju, što je u skladu sa zakonskim pravima zemlje i međunarodnim zakonima, biti suočen s još snažnijim i razornijim napadima", stoji u priopćenju.
S druge strane Izrael je spreman za žestoki odgovor. Izraelski mediji tvrde kako će Izraelski odgovor dovesti do dramatične situacije na Bliskom istoku i do velikog regionalnog rata. Iran je obavijestio SAD da ne želi daljnju eskalaciju, ali, ako Izrael odgovori, oni će žestoko odvratiti i bez obzira na sve moguće posljedice. Sigurno je da će Izrael uzvratiti, jer na Bliskom istoku kod svih vrijedi "oko za oko, zub za zub".
Pentagon je objavio da su ratni brodovi i razarači koji se nalaze u Sredozemlji pomogli Izraelu u obaranju iranskih balističkih raketa. Američki predsjednik Joe Biden potvrdio je da su SAD spremne pomoći Izraelu u obrani od iranskih raketnih napada i zaštititi američku vojsku u regiji. Komentirajući sastanak koji je održao sa svojom zamjenicom Kamalom Harris i timom američkog Ureda za nacionalnu sigurnost u Bijeloj kući, Biden je na platformi "X" rekao: "Razgovarali smo o tome kako su SAD spremne pomoći Izraelu u obrani od ovih napada i zaštiti američko vojno osoblje u regiji". Pentagon je potvrdio da iranski napadi nisu bili usmjereni na američke snage u regiji. Predsjednik Biden odmah je naredio američkim vojnim snagama da se stave u stanje pripravnosti. Iako SAD službeno nisu umiješane u sukob, njihova dugogodišnja podrška Izraelu sada je stavljena na test. Bidenova administracija suočava se s teškim izazovom – kako podržati Izrael, a pritom izbjeći širi regionalni sukob koji bi mogao uvući i američke snage na Bliskom istoku. Mnogi analitičari upozoravali su da izraelski premijer ima cilj u sukob uvući Iran, kako bi izazvao ulazak SAD-a u rat. U prvom dijelu Netanyahu je uspio - isprovocirao je ajatolaha Hamneija koji je naredio napad Irana na Izrael.
Nakon napada Irana na Izrael, slavilo se u Iranu, Libanonu, Siriji, Iraku i na Zapadnoj obali. Analitičari predviđaju nekoliko mogućih scenarija koji bi se mogli razviti, nakon iranskog napada na Izrael, ovisno o reakcijama ključnih igrača i širenju sukoba. Najizvjesniji je širi regionalni sukob koji bi se mogao proširiti izvan izraelsko-iranskog okvira, uključujući druge regionalne aktere uz Hezbollah u Libanonu, palestinskih militantnih skupina iz Gaze i Sirije, hutista u Jemenu, a i iračkih šijitskih milicija koje imaju podršku Irana. Izrael bi mogao odgovoriti masivnim zračnim napadima na iranske vojne ciljeve u Siriji, kao i na iransku infrastrukturu. A i Iran bi mogao nastaviti s raketnim napadima. Kao odgovor na napade, Izrael bi mogao pokušati uništiti iranska nuklearna postrojenja, u pokušaju da eliminira prijetnju iranskog nuklearnog programa, što je odavno glavni cilj Benjamina Netanyahua. Međutim, takav napad mogao bi dovesti do masivne eskalacije, s mogućnošću da Iran izvede odmazdu velikih razmjera. Postoji strah da bi uništenje takvih postrojenja moglo izazvati katastrofalne posljedice u obliku radijacije.
S obzirom na povijesne tenzije i trenutnu dinamiku, svaki od ovih scenarija može dovesti do dugotrajnog sukoba s dalekosežnim posljedicama za Bliski istok i šire. Međunarodna zajednica će igrati ključnu ulogu u pokušaju smirivanja situacije, ali bez hitnih i odlučnih diplomatskih napora, eskalacija sukoba se čini neizbježnom. Ako Iran nastavi s napadima na izraelske ciljeve, a Izrael zatraži potpunu vojnu pomoć, SAD bi se mogle aktivno uključiti u sukob, šaljući vojne snage i opremu u pomoć Izraelu. Američka vojska mogla bi izvoditi napade na iranske ciljeve, a NATO bi mogao biti pozvan da podrži Izrael. Uključivanje SAD-a u sukob moglo bi brzo eskalirati u veći sukob, možda čak i s globalnim posljedicama. Iran bi mogao odgovoriti napadima na američke baze u regiji, dok bi američke snage pokušale neutralizirati iransku vojnu infrastrukturu.