Pet dana do raspleta:

Hoće li švedska vlada pasti?

Hoće li švedska vlada pasti?
04.06.2022.
u 10:13
Pogledaj originalni članak

Švedskoj prijeti politička kriza koja bi za nekoliko dana ovu skandinavsku zemlju mogla ostaviti bez vlade u trenutku dok vodi osjetljive pregovore oko ulaska u NATO.

Predsjednica švedske socijaldemokratske vlade Magdalena Andersson zaprijetila je naime da će podnijeti ostavku bude li sljedećeg tjedna u parlamentu izglasano nepovjerenje ministru pravosuđa Morganu Johanssonu.

Kako je samo tri mjeseca prije redovnih parlamentarnih izbora pad vlade postao realna mogućnost, prava je politička zavrzlama i križaljka raznih interesa. Sve je krenulo u četvrtak, službenom inicijativom ekstremno desnih Švedskih demokrata za Johanssonovim opozivom s obrazloženjem da mora odstupiti zbog pogoršanja sigurnosne situacije u zemlji.

Samo ove godine 30 ubijenih, pucnjave su svakodnevne

Samo u prvih pet mjeseci ove godine u Švedskoj je od vatrenog oružja ubijeno 30 osoba, a gotovo svakodnevno se bilježe pucnjave u većim gradovima. Uglavnom se radi o obračunima organiziranog kriminala iako statistika obuhvaća i druge kategorije ubojstava.

"Imali smo nerede za Uskrs i tad je postalo jasno da policija nije sposobna ispunjavati zadatak održavanja reda i mira. Za nefunkcionalno vođenje policije uvelike je zaslužan Morgan Johansson. On je vjerojatno najgori švedski ministar pravosuđa svih vremena i moramo učiniti sve da ga se riješimo", rekao je u četvrtak Henrik Vinge, vođa parlamentarnog kluba Švedskih demokrata.

Ovoj inicijativi odmah su se pridružile ostale opozicijske stranke iz takozvane građanske alijanse, Stranka umjerenih (Moderaterna), Liberali i Kršćanski demokrati. Spomenute četiri stranke zajedno imaju 174 od ukupno 349 zastupnika u Riksdagenu, što znači da im za opoziv ministra i praktički rušenje vlade treba još samo jedan glas.

Presudni glas mogao bi doći od Amineh Kakabaveh, švedske parlamentarne zastupnice kurdskog podrijetla (uskoro ćemo objasniti zašto je ovaj podatak važan) koja je izabrana na listi Ljevice, ali je 2019. godine napustila ovu stranku reformiranih komunista i djeluje samostalno.

Kakabaveh svakako nije saveznica parlamentarne desnice i u drukčijim okolnostima teško da bi podržala inicijativu za rušenje socijaldemokratskog ministra. Međutim, upravo je Kakabaveh ona na koju turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan misli kad kaže da u švedskom parlamentu sjede teroristi.

Naime, Kakabaveh ne samo da se snažno protivi bilo kakvom popuštanju Erdoganovim zahtjevima kako bi pristao na primanje Švedske u NATO nego je bliska PYD-u, prokurdskoj stranci koja djeluje na sjeveru Sirije, a u mladosti se i sama borila među Pešmergama.

"Trenutačno nemam razloga podržati zahtjev Švedskih demokrata, ali ne znam što će se događati oko pristupanja NATO-u. Samo želim čuti o čemu se govori na sastancima s turskim dužnosnicima. Ako vlada učini ustupak Erdoganu, s kojim se ne slažem, mogla bih podržati glasanje o nepovjerenju ministru pravosuđa", jasna je bila Kakabaveh, koja k tome apelira da Švedska povuče zahtjev za ulaskom u NATO.

Erdogan traži ukidanje švedskog embarga na prodaju oružja Turskoj

Kao što je poznato, Erdogan je namjeru Švedske i Finske da pristupe Sjevernoatlantskom savezu iskoristio kako bi blokirao proces i ishodio određene ustupke od dviju nordijskih zemalja. Pred Švedsku je turski predsjednik čak iznio pet konkretnih zahtjeva, tražeći prekid podrške i financiranja turskim političkim i paravojnim organizacijama te ukidanje švedskog embarga na prodaju oružja Turskoj koji je uveden prije nekoliko godina.

Tako se premijerka Andersson nenadano našla u situaciji da ispunjavanje strateškog cilja nacionalne sigurnosti gotovo jamči pad vlade, odnosno u najmanju ruku mogla bi se suočiti s odstupanjem jednog od ključnih ministara i gubitkom političke vjerodostojnosti 100 dana prije redovnih izbora.

I sve to na dan kad je veliko istraživanje javnog mišljenja koje je proveo švedski Zavod za statistiku pokazalo snažan porast podrške Socijaldemokratima na 33.3 posto, što je čak pet posto više nego na posljednjim parlamentarnim izborima 2018. godine, kada je stranku vodio njen prethodnik Stefan. Štoviše, do ove krize sve je ukazivalo da će koalicija lijevog centra pod vodstvom Magdalene Andersson ostati na vlasti i nakon rujanskih izbora.

"Ako izglasaju nepovjerenje u parlamentu, ja ću podnijeti ostavku i cijela vlada će odstupiti"

"Nalazimo se u iznimno osjetljivoj situaciji zbog zahtjeva za članstvom u NATO-u zajedno s Finskom. Izazvati politički nered i nestabilnost u ovakvom trenutku potpuno je neodgovorno. To je nečuveno! Nismo u situaciji koja omogućava političke igre. Ovo je zaista opasno. Švedski građani zaslužuju političare koji u ovakvoj situaciji postupaju odgovorno", rekla je ljutita Andersson na konferenciji za novinare i nastavila:

"Upravo smo zatražili prijem u NATO, što su podržale i stranke desnice. Dakle, smatrali su da je to ispravno u ovom trenutku. Zato su sada trebali preuzeti odgovornost kako bismo proveli ono za što postoji sveobuhvatni politički konsenzus. U našoj blizini se vodi rat, a oni sada stvaraju nered. Ne sjećam se kad je opozicija u posljednje vrijeme bila tako neodgovorna. Ako izglasaju nepovjerenje u parlamentu, ja ću podnijeti ostavku i cijela vlada će odstupiti."

Magdalena Andersson upregnula je svoj politički kredibilitet da spasi ministra Johanssona jer smatra da njegovi postupci i odluke ionako proizlaze iz njenih naputaka i dogovora s kompletnom vladom. Uspije li u tome, gotovo joj je zajamčen i uspjeh na parlamentarnim izborima.

Međutim, pred njom je pet dana tijekom kojih će morati pokazati mnogo političke, diplomatske i osobne mudrosti i sposobnosti.

Podnese li zaista ostavku u utorak, vjerojatno će ostati na dužnosti do izbora kao predsjednica prijelazne vlade, ali neće imati legitimitet i vjerodostojnost donositi bilo kakve dalekosežne odluke koje bi obvezivale buduće vlade, piše Index.hr.

Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.