Europska unija planira pomoći zemljama zapadnog Balkana kako bi ostvarile reforme nužne za integraciju u europski blok investicijom od šest milijardi eura, rekla je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen na početku turneje tijekom koje će posjetiti i Bosnu i Hercegovinu. Posjet Von der Leyen dolazi uoči objave izvješća Europske komisije o napretku zemalja kandidatkinja za članstvo u Europskoj uniji. - Sjeverna Makedonija, Albanija, Srbija, Kosovo, Crna Gora i Bosna i Hercegovina trebaju iskoristiti ovu priliku za proširenje u EU i raditi kako bi uskladile svoje standarde sa standardima europskog bloka - kazala je predsjednica Europske komisije te dodala kako je ogroman korak otvaranje zajedničkog tržišta na zapadnom Balkanu, koje ima potencijal povećati BDP za 10 posto. - Potrebne su nam reforme za poslovnu zajednicu, učinkovitu javnu upravu, a ključno je nastaviti reforme u pravosuđu te borbu protiv korupcije - rekla je, prenosi portal Večernjeg lista BiH. Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen u srijedu će u Sarajevu razgovarati s predsjedateljicom Vijeća ministara BiH Borjanom Krišto te tročlanim Predsjedništvom.
Promjena fokusa
Iako se to najavljivalo kao mogućnost uoči njezina dolaska u Sarajevo, ipak nisu održane izvanredne sjednice Vijeća ministara BiH i obaju domova Parlamentarne skupštine BiH kako bi se eventualno usvojio još neki od reformski bitnih zakona za približavanje Europskoj uniji. Sada je sve na slobodnoj političkoj volji zemalja članica Europske unije hoće li cijeniti napredak koji su, unatoč svim problemima, ipak ostvarili predstavnici vladajuće koalicije u Vijeću ministara odnosno u Parlamentu BiH. Iako ni s eventualno usvojenim Zakonom o sudovima u BiH nitko nije mogao jamčiti da će svih 27 zemalja članica Europske unije podići ruku za otvaranje pristupnih pregovora, svejedno bi ta poruka bila od iznimne važnosti za građane i sve procese u ovoj zemlji. U tome slučaju postojala bi poveznica s daljnjim nastavkom reformi koje uključuju i najteže promjene koje se odnose na izbornu reformu te bi vodile potpunoj transformaciji društva s mnogo većim fokusom na životna pitanja, donosi portal Večernjeg lista BiH. A puno manje na teme koje cijelu zemlju ponovno dijele i udaljavaju od perspektive boljega života, a što pak rezultira svakodnevnim odlascima ljudi. Iz svih triju nacionalnih korpusa. Nije nimalo nevažno hoće li BiH u prosincu otvoriti pregovore s Europskom unijom. U slučaju da se to ne dogodi, onda će euroskeptici, bilo da zagovaraju moskovsku ili pak ankarsku agendu, imati puno pravo kritizirati Bruxelles. A što je još lošije, dodatno se vezivati uz ova dva projekta koji pak vode zemlju u zaostajanje, nove podjele i konflikte. Dovoljno je bilo samo testirati politička stajališta dviju strana, ponajprije srpske i bošnjačke, oko pitanja brutalnog terorističkog napada Hamasa na Izrael te poslije opsežne izraelske akcije koja je rezultirala tisućama mrtvih u Pojasu Gaze. S obzirom na to da je sljedeća godina ona u kojoj Europska unija bira svoje institucije, ali i BiH ima svoje lokalne izbore, onda je posve izvjesno kako će se fokus tema bitno promijeniti. S negativnim odgovorom iz Bruxellesa u Bosni i Hercegovini najveći će gubitnik biti međunarodno podržani projekt “trojke”, koji zapravo više neće imati ključno uporište. A to su europske i euroatlantske integracije. Odnosno, u tome slučaju najveći dobitnik zaostajanja, podjela, podizanja napetosti bit će Stranka demokratske akcije, koja će osokoljena neuspjehom suparnika također inzistirati na matrici na kojoj uspješno inzistira mjesecima. A to su optužbe za izdaju Bosne i Bošnjaka. Posve je izvjesno kako će se onda na identičan način Socijaldemokratska partija BiH, Naša stranka te Narod i pravda morati dokazivati da su veći Bošnjaci od SDA kako ne bi izgubili u utakmici u kojoj su definirana posve drukčija pravila.
Akcije Washingtona
Na jednak će se način, ako ne bude morala surađivati, posve pouzdano postaviti i Banja Luka, nastavljajući s prkošenjem međunarodnoj zajednici, čime će i oporbi diktirati tempo i teme na kojima se dobivaju bodovi. A u BiH su to, tradicionalno, strah od drugih te poticanje mržnje. Kod Srba će politička utakmica postati dodatno “izazovna” ovisno o ishodu sudskoga postupka koji se protiv čelnika Republike Srpske Milorada Dodika vodi zbog nepoštivanja odluka visokog međunarodnog predstavnika Christiana Schmidta. S treće pak strane, Hrvatima kao narodu najmanje odgovara daljnje zaostajanje za Europskom unijom i NATO-om jer ih “istočni” savezi, bilo da su u pitanju Rusija ili Turska, najviše potiču na iseljavanje i gubljenje vjere da će jednoga dana postati dio zajednice kojoj po prirodi stvari pripadaju, uostalom kao i Srbi i Bošnjaci. S jednom vrlo bitnom razlikom - da unutar tih dvaju naroda postoje i politike koje Bosnu i Hercegovinu vide unutar tih neprirodnih saveza jer trenutačno imaju problema, ponajprije s administracijom u Washingtonu koja se nastoji riješiti stranaka i lidera koje je ranije često sponzorirala. •