Hrvatska je u 20 godina članstva u Vijeću Europe dala kvalitetan doprinos toj najstarijoj europskoj organizaciji koja promiče demokraciju, zaštitu ljudskih prava i vladavinu prava na europskom kontinentu, rekao je u ponedjeljak u Zagrebu premijer Andrej Plenković.
Hrvatska je ušla u Vijeće Europe 1996. u zahtjevnim okolnostima, kada je hrvatsko Podunavlje još bilo okupirano, podsjetio je Plenković u izjavi za novinare nakon okruglog stola koji su u povodu obilježavanja te godišnjice u Europskom domu u Zagrebu organizirali Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, Europski pokret Hrvatska i Diplomatska akademija.
Plenković je istaknuo da je Hrvatska dala značajan doprinos Vijeću Europe na političkom, parlamentarnom i stručnom planu, aktivnostima nevladinih organizacija i lokalnih i regionalnih vlasti.
"Dvadeset godina kasnije možemo se osvrnuti na naš kvalitetan doprinos toj organizaciji, na njen doprinos demokratizaciji unutar Hrvatske, za jedan viši i snažniji pravni mehanizam zaštite ljudskih prava koja su mnogi naši građani tražili pred Europskim sudom (za ljudska prava), a dobro je da se spremamo i za predsjedanje tom organizacijom 2018.", kazao je.
"Hrvatska je dala velik doprinos svojim iskustvom prije svega prema našim susjednim zemljama koje smo također potaknuli na ispunjavanje tih kriterija, dali smo značajan doprinos naših stručnjaka u izradi brojnih konvencija, osobito konvencijskog sustava koji se odnosio na borbu protiv korupcije", dodao je, istaknuvši i rad hrvatskih parlamentaraca u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe.
"Vodimo računa da su se tada vodile velike bitke za međunarodnu afirmaciju Hrvatske, od profesora Kačića, od bivšeg predsjednika Hrvatskog sabora Žarka Domljana. To su ljudi koji su u to vrijeme pionirski djelovali na parlametarnoj diplomaciji i afirmiranju Hrvatske", kazao je. "Stoga je važno da svi koji su u taj proces bili uključeni nastave jednako predano raditi na našem profiliranju u ovoj najstarijoj europskoj organizaciji."
Stanje ljudskih prava u Hrvatskoj Plenković je ocijenio jako dobrim.
"Stanje ljudskih prava u Hrvatskoj ocijenjeno je jako dobro, ali kao i u svakoj zemlji može ga se uvijek popraviti, zato i služe korektivni mehanizmi koji postoje na nadnacionalnoj, međunarodnoj razini, bilo da je riječ o Vijeću Europe, Europskoj uniji, Ujedinjenim narodima ili posebnim predstavnicima koji postoje u okviru OESS-a", kazao je.
"Moramo težiti da sve one vrednote koje smo prihvatili u našem ustavu u dnevnoj praksi poštujemo i da se ljudi osjećaju vrlo zadovoljni načinom kako je Hrvatska uređena i kako funkcionira", zaključio je hrvatski premijer.