Ministarstvo vanjskih i europskih poslova (MVEP) uputilo je u ponedjeljak prosvjednu notu Srbiji zbog "neprihvatljivih izjava" srbijanskih dužnosnika o poništenju presude kardinalu Alojziju Stepincu, doznaje se u ministarstvu.
Zagrebački sud poništio je u petak presudu Stepincu kojom su ga bivše komunističke vlasti 1946. osudile na 16 godina zatvora zbog suradnje s ustaškim režimom u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj.
Srbijanski predsjednik Tomislav Nikolić ocijenio je da Hrvatska time "zatrpava jame u koje su ustaše pokapale Srbe" i riskira da ostane bez potpore civiliziranog svijeta, a premijer Aleksandar Vučić tim je povodom nazvao Stepinca "jednim od ključnih ideologa najgore nacističke vlasti na europskom tlu".
Na Zrinjevcu smatraju da se tim izjavama na neprimjeren i revizionistički način ocjenjuju Hrvatska i djelovanje njezinih institucija, što predstavlja izravnog miješanje u unutarnja pitanja susjedne zemlje.
Izražavajući najoštriji prosvjed, u MVEP-u ističu da takva retorika potiče raspirivanje netrpeljivosti između dvaju naroda i udaljava Srbiju od prihvaćanja europskih vrijednosti i priključenja europskoj obitelji.
MVEP poziva obnašatelje državnih dužnosti u Srbiji da svoj diskurs usmjere ka jačanju dobrosusjedskih odnosa i da se umjesto tendencioznih verbalnih obračuna prožetih neistinama, povijesnim revizijama i objedama posvete racionalnom dijalogu o svim pitanjima važnim za odnose dviju zemalja, doznaje se u ministarstvu.
Vučić je u subotu rekao da Srbija želi dobre odnose s Hrvatskom i da će uvijek biti na strani antifašizma, ali da poništenje presude Stepincu više govori o Hrvatskoj, nego o Srbiji.
"Srpski narod nikada neće podupirati fašizam i znat će sačuvati svoju zemlju i ljude od fašizma. A šta će drugi raditi, to je njihova stvar, i ovom odlukom su mnogo više govorili o sebi nego o Srbima", istaknuo je spbijanski premijer.
Nikolić je nakon ukidanja presude izjavio da "Hrvatska zatrpava jame u koje su ustaše pokapale Srbe, ali ako ovako nastavi iskopat će ponor u koji će upasti i ostati sama, bez potpore civiliziranog, anifašističkog i antinacionalnog dijela čovečanstva".
Srbijanski predsjednik presudu vidi kao pritisak na papu Franju "da odustane od utvrđivanja istine i kanonizira bivšeg kardinala".
Presuda nadbiskupu Alojziju Stepincu iz 1946. poništena je jer grubo krši sadašnja i tadašnja temeljna načela materijalnog i procesnog kaznenog prava civiliziranog dijela čovječanstva, zaklučio je sud obrazloživši odluku o reviziji presude kojom je Stepinac kažnjen sa 16 godina zatvora i prisilnog rada te petogodišnjim gubitkom političkih i građanskih prava.
Stepinca je u rujnu 1946. tadašnje Javno tužilaštvo NR Hrvatske, temeljem "Zakona o krivičnim djelima protiv naroda i države", optužilo da je surađivao s talijanskim i njemačkim okupatorom te ustaškim režimom u NDH, za nasilno katoličenje pravoslavaca, za pomaganje ustaškom režimu, ali i neprijateljsku propagandu nakon kraja rata.
Presudu je 11. listopada 1946. donio Vrhovni sud koji ga je proglasio krivim po svim točkama optužnice.
Zahtjev za revizijom presude podnio je u ime obitelji Boris Stepinac, a na sjednici izvanraspravnog vijeća i predstavnica Državnog odvjetništvaa kazala je da je suglasna s revizijom i predložila da sud poništi pobijanu presudu u cijelosti.