Hrvatska će u iduće četiri godine dati milijun eura za pomoć Siriji, objavila je danas u Londonu hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović i pozvala međunarodnu zajednicu da hitno djeluje kako bi se prekinule patnje milijuna Sirijaca u gotovo petogodišnjem ratu.
Financijska pomoć Hrvatske bit će namijenjena zaštiti i obrazovanju djece, žena i vjerskih manjina te borbi protiv seksualnog nasilja, rekla je Grabar-Kitarović na međunarodnoj donatorskoj konferenciji u Londonu, prenosi Vecernji.hr
– Svako dijete ima pravo na školovanje... Obrazovanje je najjače oružje protiv ekstremizma – istaknula je na skupu predstavnika 70-ak zemalja i međunarodnih organizacija.
Hrvatska predsjednica smatra da je izgubljeno previše vremena i da međunarodna zajednica mora djelovati odmah kako bi se prekinule patnje civila u ratu predsjednika Bashara al-Assada i različitih pobunjeničkih skupina koje Damask smatra teroristima.
– Moramo pojačati napore, biti odlučniji, koordiniraniji i učinkovitiji. Gubimo buduće sirijske generacije, razmjeri patnje ljudi su neprihvatljivi – apelirala je Grabar-Kitarović
Ona smatra da pristup rješavanju krize mora kombinirati politički, vojni, obrazovni, kulturni i vjerski aspekt, a temelj bi trebala biti UN-ova rezolucija iz 2015. koja poziva na trenutačni prekid vatre radi dostave humanitarne pomoći.
– Nadam se da će politički proces, temeljen na UN-ovoj rezoluciji, dovesti do kraja krize i tragičnog konflikta. Ne smijemo se stidjeti kada nas naša djeca budu pitala što ste učinili za zaustavljanje rata u Siriji – istaknula je Grabar-Kitarović.
Velika Britanija i suorganizatori konferencije – Njemačka, Norveška, Kuvajt i UN nadaju se da će sudionici obećati devet milijardi dolara za Siriju i još 4,4 milijarde za izbjeglice u susjednim zemljama.
Agencije UN-a procjenjuju potrebe za Siriju za ovu godinu na nešto manje od osam milijardi dolara, a još 1,2 milijardi dolara traže susjedne zemlje kako bi se mogle suočiti s posljedicama sirijske krize.
Kolinda Grabar-Kitarović na marginama konferencije u Londonu sastala se s nizom političkih čelnika, priopćeno je danas iz njezina ureda za odnose s javnošću.
U priopćenju se navodi da se na rubu konferencije hrvatska predsjednica sastala s predsjednikom Azerbajdžana Ilhamom Alijevim, s kojim je razgovarala o mogućnostima produbljivanja gospodarske suradnje, posebice u sektorima energetike i gospodarstva.
Sastala se i s kraljem Hašemitske Kraljevine Jordana Abdulahom II., s kojim je razgovarala o bilateralnim pitanjima i sigurnosnom stanju u našim regijama.
O bilateralnim pitanjima razgovarala je i s predsjednikom Švicarske Johannom Schneider-Ammannom, pri čemu je poseban naglasak stavljen na uključivanje Hrvatske u sporazum o slobodi kretanja osoba između EU i Švicarske.
Predsjednica Republike, stoji u priopćenju, susrela se i s predsjednikom Europskog vijeća Donaldom Tuskom te britanskim premijerom Davidom Cameronom i njemačkom kancelarkom Angelom Merkel, s kojima je razgovarala o aktualnim temama u Europskoj uniji.
Susrela se i s predsjednikom Makedonije Gjorgeom Ivanovom te predsjednikom vlade Turske Ahmetom Davutogluom, kaže se na kraju priopćenja.