Upozorenja i apele još prije desetak dana poslali su poznati hrvatski znanstvenici, a koji su zaključili kako se brojke u ovom drugom valu neće prestati spuštati same od sebe, bez strožih mjera i puno odgovornijeg ponašanja. Među njima je i Nenad Ban s uglednog švicarskog instituta ETH koji nam je još tada objasnio kako nismo niti blizu vrhunca širenja epidemije.
”Prirodno usporavanje”
– Krivulje širenja koronavirusa su pod utjecajem mnogih faktora, uključivši i sezonske promjene i društveno ponašanje. Upravo zato se virus širi drugačije u raznim zemljama koje imaju drugačiju klimu i drugačije običaje. U slučaju Hrvatske, u proljeće se virus prvotno proširio jer nismo ništa poduzeli da usporimo “prirodno širenje” novog tipa virusa, što je u slučaju SARS-CoV-2 mnogo brže nego, primjerice, kod širenja virusa koji uzrokuje gripu. Tek nakon zaključavanja smo suzbili epidemiju i brojevi su pali. Tijekom ljeta se bolest polako širila, ali je još uvijek bila pod djelomičnom kontrolom zbog praćenja oboljelih i zbog toga što su ljudi većinu vremena provodili na otvorenom. Promjena vremena i povratak na posao, škole i sveučilišta su sada ubrzali širenje što je očito iz brojeva smrtnih i teških slučajeva u Hrvatskoj – rekao nam je tada Ban te najavio kako ovaj “val” nije val koji će sam od sebe stati jer nismo ni blizu broja oboljelih da bi se širenje usporilo.
Dao je i vrlo konkretan odgovor na pitanje s kojim ćemo se brojkama morati suočiti prije smirivanja situacije.
– S obzirom na broj stanovnika, epidemija neće “prirodno” usporiti prije nego što bolest ima smrtni ishod za najmanje nekoliko tisuća ljudi – rekao je Ban koji od početka pandemije stoji iza mišljenja da sugestije o “imunitetu krda” nisu znanstveno opravdane jer bi “širenje zaraze i put do imuniteta uključivalo tisuće mrtvih i nebrojeno veći broj ljudi s trajnim posljedicama te preopterećivanje bolnica”.
U sadašnjoj situaciji to znači da će bez promjene situacije u idućim danima biti još više umrlih.
No znanstvenici dodaju i kako je zapravo vrlo teško unaprijed procijeniti kada će doći do vrhunca vala, odnosno kada će situacija krenuti nabolje. Vrhunac se zapravo može primijeniti na grafovima na kraju vala, no postavlja se pitanje zašto onda većina država daje rok novim mjerama od mjesec dana do popravljanja situacije, kao što je slučaj sada u Velikoj Britaniji i Austriji.
– Na temelju iskustva možemo reći da će do vrhunca vala doći minimalno tjedan do dva nakon što se uvedu mjere koje su dovoljno efikasne da suzbiju virus. Naime, treba računati s razdobljem latencije, gdje će oni koji su se već zarazili prije novih mjera razviti simptome i biti prepoznati kao bolesnici tek tjedan dva kasnije – riječi su Luke Čičin-Šaina, hrvatskog znanstvenika s njemačkog Helmholtz centra za infektivna istraživanja.
Treba naći prave mjere
Hrvatski znanstvenik i direktor Instituta za biokemiju u Frankfurtu Ivan Đikić upozorio je pak kako su pravilne mjere različite za različite zemlje jer svaka ima svoje kulturne i socijalne specifičnosti.
– U nekim zemljama, poput Novog Zelanda mjere su djelovale i djeluju. Važno je da se ne uspoređuje tko ima blaže ili strože mjere, nego jesu li mjere djelotvorne ili ne. Potrebne su pravilne mjere koje će djelovati i prekinuti ovaj val širenja virusa – zaključuje Đikić.