U petak je svijet obišla vijest o napadu morskog psa na češkog državljanina koji je s obitelji ljetovao u egipatskom resortu na Crvenom moru. Njegovo tijelo je pronađeno na plaži Marsa Alam, a lokalni stanovnici upozoravaju kako nije pametno plivati duboko jer je mogućnost od napada velika.
Morski pas je nedavno doplivao u plićak poznatog ljetovališta na Majorci. Nimalo ugodan prizor rastjerao je turiste iz mora i s plaže, a spasioci su ga morali transportirati dalje od obale, piše 24sata.hr.
Poznati su nam i prizori iz Massachusettsa gdje se psine redovito viđaju. Neke od njih napadaju ljude, a neke uopće ne reagiraju na njih.
Vidjeli smo i snimku biologa na kojega se morski pas zaletio iz dubine. Ovakvi napadi su prava rijetkost, ali ovaj video pokazuje da su ipak mogući, poručili su ovom prilikom iz Instituta za koji ovaj biolog radi.
Nakon svega, posebno nakon upozorenja znanstvenika o utjecaju porasta temperatura mora na život u njemu, ne možemo se ne zapitati što se to događa s morskim psima.
U Jadranu su sve brojnije invazivne vrste
Prema nekim podacima, temperatura Jadranskog mora u posljednjih se desetak godina prosječno povećala za 1,2 stupnja, kaže za 24sata.hr Alen Soldo, stručnjak s Odjela za studije mora Sveučilišta u Splitu.
Zbog zagrijavanja su u Jadranu sve brojnije invazivne vrste, inače neuobičajene za naše podneblje. Tako su u zadnjih nekoliko godina u Jadran stigli oštrozubi gušter, afrički kostorog, napuhača i slične vrste. Povećanje temperature mora, kaže Soldo, kao i povećanje njegova saliniteta utječu na obogaćivanje Jadrana novim vrstama. Iz Crvenog mora odlaze u Mediteran, a onda k nama.
- Podaci pokazuju da tjedno jedna nova vrsta iz Crvenog mora dođe u Mediteran - naglašava. Pritom nije riječ samo o ribama, nego i o koraljima te glavonošcima. Rast temperature mora, objašnjava Soldo, utječe i na promjenu životnih navika morskih pasa. Inače, broj morskih pasa svugdje u svijetu opada, pa danas ima oko 500 vrsta, od čega u Jadranskome moru obitava 28 vrsta.
- Morski psi spadaju u predatore, vrstu koju karakterizira dug život, kasno spolno sazrijevanje i mali broj mladih. S obzirom na to, nisu u stanju oduprijeti se preintenzivnom ulovu. Čovjek im je glavni neprijatelj - kaže nam Soldo. Dodaje kako zagrijavanje temperature mora posredno utječe na njih.
Dolazi do poremećaja u migracijama morskih pasa
- Na područja gdje je nekoć bila određena temperatura morski psi sad više neće dolaziti jer temperatura raste. Zbog temperaturnih razlika u okolišu dolazi do poremećaja u migracijama morskih pasa. Traže temperature koje im odgovaraju - objašnjava naš sugovornik. U toplijem moru morski psi moraju obilaziti određena područja u potrazi za hranom. Prije su znali gdje postoji određeni ulov, a sad moraju istraživati gdje je hrana pa prate nova jata na drugim mjestima.
- Zagrijavanje mora definitivno stvara poremećaj u životu morskih pasa - tvrdi Soldo. Oblokrilac, morski pas odgovoran za nekoliko napada u Crvenome moru, zadnjih je godina, pretpostavlja se, došao i u Mediteran. Ipak, zasad još nije vidljiv blizu Jadrana, za razliku od velike bijele psine, takozvanog vrhunskog predatora među svojom vrstom.
- Velika bijela psina podnosi različite temperaturne raspone. U Jadranu je vezana isključivo za jata tuna. Kako se jata budu kretala, tako će i bijela psina - objašnjava Soldo i dodaje kako je ta vrsta povremeni stanovnik Jadranskog mora, inače najsjevernijeg i još najhladnijeg mora Mediterana.
Morski psi, koralji, ribe i ostale morske vrste u Jadran dolaze zbog proširenja Sueskog kanala, čime je omogućen veći protok vode u Mediteran. Neke pridošle vrste, poput kirnje i njezinih srodnika, uvelike su se rasprostranile po srednjem i južnom Jadranu.
- Problem je što mi tu ne možemo ništa. Previše je varijabli na koje ne možemo utjecati - zaključuje Soldo.