Na današnji dan prošle godine, mjesec dana nakon početka ruske invazije na Ukrajinu, cijena plina bila je malo niža od 70 eura po megavatsatu. Slijedio je dramatičan rast koji je dosegnuo vrhunac 26. kolovoza, kada je plin stajao astronomskih 320 eura.
Danas se cijena kretala oko 42 eura po megavatsatu, javlja HRT.
I cijene sirove nafte posljednjih deset dana osjetno padaju. Danas je na tržištu u Londonu barel stajao oko 74 dolara, a na američkom tržištu cijena mu je pala ispod 70, na oko 68 dolara.
Ministar gospodarstva RH najavio je da će zbog toga gorivo i u Hrvatskoj idući tjedan pojeftiniti, a osobito dizel. U svjetlu novih okolnosti Hrvatska se sve više nameće kao energetsko čvorište Europe, a ključna regija postaje Kvarner s LNG terminalom na Krku, rafinerijom u Rijeci i naftovodom koji vodi prema unutrašnjosti Europe.
O tome se razgovaralo na energetskoj konferenciji Novog lista u Rijeci.
Filipović: Benzin na istoj razini ili lagani pad cijene
- Što se tiče cijena naftnih derivata i goriva, cijene su u protekla dva tjedna padale i mogu reći da se od sljedećeg tjedna može očekivati osjetno pojeftinjenje dizela, rekao je i dodao da će se, kada je riječ o benzinu, vidjeti kakvo će biti trgovanje danas na tržištu Mediterana - ili će, kaže, biti na istoj cijeni ili će biti lagani pad cijene, istaknuo je ministar.
Filipović je u petak sudjelovao na konferenciji "Kvarner kao energetsko čvorište - LNG, budućnost plina i tranzicija prema vodiku."
Na pitanje o cijenama nafte i plina te privodi li se energetska kriza kraju, odgovorio je da, dok traje ruska agresija na Ukrajinu, ne možemo govoriti o tome da nema krize i da više neće biti poremećaja što se tiče energetike, cijena goriva, plina i električne energije.
Nastavio je kako je dobro da su se cijene stabilizirale te da su, kada je riječ o plinu, nakon što je na europskoj razini odlučeno o ograničavanju cijene na maksimalnih 180 eura po megavatsatu, cijene polako krenule prema dolje.
- Jučer je cijena plina bila oko 40 eura po megavatsatu, a neke projekcije su od 40 do 50 tijekom cijele ove godine. Naravno, sve se to može i promijeniti, no situacija je sada zadovoljavajuća, kazao je.
Govoreći o električnoj energiji, rekao je da su kroz dva paketa mjera ograničene cijene električne energije tako da se građanima cijena ne promjeni.
- Kada usporedimo Zagreb s drugim europskim metropolama, samo je u Budimpešti niža cijena električne energije. Nastavit ćemo štititi građane, mikropoduzetnike, obrtnike, mala poduzeća te velike i srednje jer smo i njima ograničili cijenu struje kako bi gospodarstvo išlo naprijed.
Na pitanje o stranici kretanje-cijena.hr, na kojoj su sada i cijene sedam novih trgovačkih lanaca, Filipović je rekao da se od danas na toj aplikaciji može vidjeti 10 trgovačkih lanaca.
- Ništa se nije promijenilo, od početka smo imali Konzum, KTC i Tommy, koji su se iznimno korektno ponijeli prema građanina, jer su nam dostavili cijene koje smo zatražili.
Rekao je da se može vidjeti oko 350 proizvoda po pojedinom trgovačkom lancu, kao i potrošačku košaricu s cijenama proizvoda na 31. prosinca lani, a zadnja je cijena od 15. ožujka.
Dodao je da veseli da su u Konzumu, KTC-u i Tommyju cijene malo niže nego zadnjeg dana lani.
Naglasio je da su i druge trgovačke lance još jednom pozvali da se dobrovoljno pridruže inicijativi, ali oni to nisu učinili.
- Mi smo te cijene popisali pa će građani od danas imati cijene 10 trgovačkih lanaca i moći donositi informirane odluke o kupnji i birati komu će pokloniti povjerenje.
Na pitanje tko će popisivati cijene te postoji li mehanizam kojim se trgovce može natjerati da to sami rade, Filipović je rekao da "nekog tjeranja nema."
- Mislim da je njima u interesu biti transparentan prema potrošačima, danas je najvažnije zadržati povjerenje potrošača. Ako ništa ne skrivate, ako želite biti korektni, pokažite cijene, uostalom one su dostupne na policama, pa zašto ih građani ne bi mogli komparirati na jednom mjestu.
Rekao je da su angažirali tvrtku, koja će obavljati taj posao dok bude potrebe te da se radi o trošku manjem od 200 tisuća kuna na godinu.
Na pitanje hoće li biti sankcija za sedam tvrtaka koje su se oglušile, rekao je da sankcija nema, da će potrošači odlučiti kome će pokloniti povjerenje.
Filipović je rekao da je stranica do sada posjećena 440 tisuća puta te da, koliko zna, problema u radu stranice nije bilo.
Na novinarsko pitanje o Barbari Dorić koja je, nakon smjene u Ini, sada u Fortenovi, te je li to zbrinjavanje kadrova Pavla Vujnovca, ministar je rekao da to nema veze s njim, da je Fortenova privatna kompanija.
Na opetovano pitanje je li Vujnovac glavni kadrovik u Vladi i ministarstvima za energetiku i gospodarstvo, Filipović je rekao da je za kadroviranje u Vladi odgovoran premijer Andrej Plenković.
Na pitanje pritišće li ga Vujnovac, Filipović je odgovorio da ga nitko ne pritišće te da je i prije dolaska na sadašnju funkciju imao posao.
- Izvanredni sam profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, a ako je tko nezavisan i ako se koga ne može pritiskati, onda sam to ja, zaključio je Filipović.
Također je komentirao i cijene plina.
- Ja bih volio da se energetska kriza privodi kraju, ali ne mogu reći da neće biti poremećaja cijena sve dok traje ruska agresija na Ukrajinu. Međutim, dobra je okolnost da su se cijene stabilizirale kada govorimo o plinu, rekao je Filipović.
- Nakon dogovora na europskoj razini i donošenja odluke o ograničenju cijena plina, cijene su krenule prema dolje. Jučer su cijene plina bile oko 40 eura po megavatsatu, a nekakve su projekcije od 40 do 50 eura tijekom cijele ove godine. Sada je situacija zadovoljavajuća, dodao je ministar.
Kvarner postaje energetsko čvorište
Kvarner se kao lučko i prometno, sve više pozicionira i kao važno energetsko čvorište, rečeno je u petak na konferenciji „Kvarner kao energetsko čvorište - LNG, budućnost plina i tranzicija prema vodiku", na kojoj su sudjelovali predstavnici domaćeg energetskog sektora.
Potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković rekao je na konferenciji koju je organizirao Novi list, da smo suočeni s veliki izazovima zbog poremećaja u energetskom sustavu, koji su krenuli s agresijom na Ukrajinu i pokrenuli val neizvjesnosti.
- To je potaknulo države da preispituju svoje položaje na energetskim kartama, da se pobrinu za očuvanje cijene i dovoljnih količina energenata te promišljaju kako se pozicionirati u budućnosti, dodao je.
- U tom smislu je pušten u rad LNG terminal u Omišlju i spojni plinovod Zlobin – Omišalj, a Hrvatska je promijenila položaj na energetskoj karti Europe i svijeta, naglasio je i nastavio da taj terminal, u kombinaciji s onima u Litvi i Poljskoj, predstavlja novu točku na koridoru sjever-jug i diversifikaciju opskbe plinom, da Hrvatska doprinosi vlastitoj i energetskoj sigurnosti susjednih zemalja.
Butković je kazao da se u kontekstu energetske krize shvatilo da treba djelovati zajedno, smanjiti ovisnost Europe o ruskim fosilnim gorivima, ubrzavanjem prelaska na čistu energiju.
Naveo je da je Hrvatska provodila mjere zabrane izvoza nafte iz Rusije, smanjila potrošnju energije te su donesena četiri paketa pomoći građanima i gospodarstvu.
Potrebno je što prije osigurati i alternativne izvore energije i postupno pripremiti gospodarstvo, pa i prometni sustav, na nove okolnosti pa je lani usvojena hrvatska strategija za vodik, u kojoj je naglasak na mogućnostima primjene vodika u prometu.
Butković je rekao da je na tržištu sve više dostupnih vozila na vodik, spomenuvši mogućnosti lokomotiva na vodik, dostupna putnička željeznička vozila na vodik, teretna cestovna vozila na vodik te dodavši da se slična rješenja razvijaju u pomorskom i zračnom prometu.
Radi se na uvođenju vodika
Ministarstvo radi na pripremi projekata uvođenja vodika u prometni sustav, prati se razvoj tehnologije i spremni smo na pravovremenu tranziciju na alternativne energetske izvore, rekao je i nastavio da se planira nabava oko 200 niskopodnih autobusa na alternativni pogon za javni prijevoz, a planira se i subvencioniranje vozila i punionica na alternativna goriva.
Lani je s Končarom potpisan ugovor za dva baterijska vlaka i energetske priključke pa će u 2025. na hrvatskim prugama biti i prvi baterijski vlakovi.
Ministar gospodarstva Davor Filipović istaknuo je važnost LNG terminala kazavši da je ukupna potrošnja u Hrvatskoj 2,9 milijarda kubika, a kapacitet LNG terminala 2,9 milijarda kubika plina te da preko tog terminala mogu biti zadovoljene sve hrvatske potrebe za plinom.
Podsjetio je da je odlučeno o proširenju kapaciteta LNG terminala te je s predstavnicima Bavarske i Austrije potpisana izjava o potencijalnoj opskrbi tih zemalja plinom iz LNG terminala, naglasivši da se planiraju i ulaganja kako bi se plinom opskrbljivala i BiH.
U prosincu je raspisan natječaj za geotermalne izvore energije te očekuje da će taj projekt uspjeti i da će biti oko 400 milijuna eura novih investicija.
Spomenuo je i projekt Dolina vodika koji se radi sa Slovenijom i Italijom, kao i da se i pri proširenju LNG-a vodi računa kako bi se cijevi mogle kasnije koristiti i za vodik.