Vojni rok, po svemu sudeći, neće se moći uvesti već od 1. siječnja u Hrvatskoj, kako je nedavno najavio ministar obrane RH Ivan Anušić.
Izmjene predsjedničkih ovlasti
– U ovom trenutku čeka se politička odluka, suglasje oko toga i konsenzus, i mi smo spremni to provoditi od onog trenutka kada politička odluka bude da krećemo od 1. siječnja, od 1. lipnja ili 31. kolovoza. Svejedno nam je, recite kad i mi krećemo – rekao je Anušić u Saboru. A "politička odluka i suglasje" odgođeno je za vrijeme nakon predsjedničkih izbora, što znači da će vojni rok početi ipak nekad kasnije.
Naime, iako je premijer Andrej Plenković spominjao drukčije, predsjednika Zorana Milanovića u toj se temi ipak ne može preskočiti s obzirom na važeći Zakon o obrani, a s obzirom na već započetu predizbornu kampanju, očito se neće ići u traženje suglasja oko te teme. Uostalom, u kampanji to bi vrlo vjerojatno bila nemoguća misija.
Također, najavljene izmjene Zakona o obrani kojima bi se smanjile predsjedničke ovlasti, a time moguće i sadašnja obveza suglasnosti predsjednika na odluke poput uvođenja vojnog roka, neće se provesti ove godine. Uz to, izmjenama predsjedničkih ovlasti jasno se protivi i HDZ-ov predsjednički kandidat Dragan Primorac. Stoga je jasno, iako to nitko još ne želi javno reći, da vojni rok kreće ipak kasnije.
Uz to, mediji su primijetili i kako bi se, da je 1. siječnja realan rok, već moralo prići izmjenama i drugih dijelova Zakona o obrani, gdje se još uvijek navode detalji staroga vojnog roka poput njegova trajanja od šest mjeseci. A da izmjena Zakona o obrani neće biti ove godine, potvrdio je i sam ministar obrane. Anušić je rekao kako je prijedlog svih izmjena Zakon o obrani gotov i upućen na Vladu, ali da se po tom pitanju ništa neće raditi dok ne prođu predsjednički izbori.
– Ne želimo da to bude tema koja će biti tumačena kao nekakav udar od strane Ministarstva. Neovisno o tome tko će biti izabran za predsjednika, te izmjene moraju ići jer se pokazalo da se trenutna situacija, koja nije bila slučaj s prijašnjim predsjednicima, mora mijenjati jer u budućnosti opet može doći netko tko će blokirati normalno funkcioniranje Oružanih snaga – poručio je Anušić.
Priziv savjesti
Ministar obrane Ivan Anušić nedavno je rekao kako je sustav spreman za početak obuke u sklopu obveznog vojnog roka i kako će se provoditi na tri lokacije te da je godišnji potencijal mladića za služenje temeljnog vojnog osposobljavanja između 17.000 i 18.000, no kako je razumljivo da neće svi u njemu sudjelovati ako ne prođu liječnički pregled ili se pozovu na priziv savjesti.
Upravo je priziv savjesti u vrijeme dok je Hrvatska imala vojni rok bio velik problem jer je zadnjih godina 75% mladih odabiralo opciju da vojni rok "služe" u domovima umirovljenika i drugim javnim ustanovama. To je zapravo suprotno od prakse u mnogim državama, u kojima priziv savjesti ne oslobađa ročnika od vojne službe, svi vojni rok odrađuju u vojarnama, a priziv savjesti oslobađa ročnika eventualno samo od korištenja oružja tijekom vojne obuke i/ili mogućih sukoba.