Iranski general Qassem Soleimani, zapovjednik Brigade Al-Quds, američki neprijatelj broj jedan, ubijen je u napadu američkih helikoptera na njegov konvoj blizu bagdadske zračne luke. Napad je izvršen s tri rakete tipa "kaćuša" koje su pogodile i zapalile dva vozila u konvoju, u kojima su se nalazili najmoćniji iranski general Qassem Soleimani, zadužen za iračke poslove u iranskoj ideološkoj vojsci, i Abou Mehdi al-Mouhandis, dozapovjednik Al-Hashd al-Shaabija, iračke šijitske vojne formacije pod zapovjedništvom Soleimanija.
Pentagon je odmah potvrdio da je američki predsjednik Donald Trump osobno naredio likvidaciju iranskog generala Qassema Soleimanija. "Američka vojska na predsjednikovu zapovijed poduzela je odlučne obrambene mjere kako bi zaštitila američko osoblje u inozemstvu likvidirajući Qassema Soleimanija", priopćilo je američko ministarstvo obrane.
Nema sumnje da je ubojstvo Qassema Soleimanija težak udarac za iransku Revolucionarnu gardu čiji je bio zapovjednik, i to jedan od najmoćnijih. Iran je odmah žestoko reagirao i najavio odmazdu, napade i mogućnost rata. Iranski vrhovni vođa ajatolah Ali Khamenei zakleo se u osvetu za ubojstvo generala. "Oštra osveta čeka kriminalce umiješane u ubojstvo Soleimanija i drugih. Svim prijateljima, ali i neprijateljima, poručujem da se otpor nastavlja i da konačna pobjeda čeka mudžahedine na ovom svetom putu", zaprijetio je ajatolah Ali Khamenei najavivši tri dana žalosti.
"Ovo je izuzetno opasna i suluda eskalacija", kazao je iranski šef diplomacije Javad Zarif nazvavši napad terorizmom zaprijetivši da će SAD ispaštati za ovaj potez. Iako je Donalda Trump kazao kako je naredio ubojstvo zapovjednika Qassema kako bi spriječio napad na Amerikance, analitičari su uvjereni kako je tim potezom zapravo otvorio vrata pakla. Kakav će biti odgovor Irana? Zasigurno bolan, jer likvidacijom Qassema Soleimanija Trump je dirnuo u njihovu svetinju. Iranski general, 63-godišnji Qassem Soleimani, zapovjednik Brigade Al-Quds Iranske revolucionarne garde, čovjek je koji je postao strah i trepet borcima Islamske države, ali i Izraela i SAD-a koji su mu nametnuli sankcije. Desetak obavještajnih agencija s Bliskog istoka i iz Europe bilo je spremno platiti milijune dolara samo za informaciju gdje se točno u određenom trenutku general nalazi... Legendarni zapovjednik iranskih snaga Al-Quds cijeli je život posvetio jednoj svrsi – zaštititi Iran i ideale Islamske revolucije. Smatrali su ga jednim od najutjecajnijih, ali i najtraženijih ljudi na Bliskom istoku. Zahvaljujući njegovoj strategiji, ISIL nije uspio zauzeti glavne gradove Iraka i Sirije, Bagdad i Damask. Miran i hrabar, ali u isto vrijeme hladan i proračunat, brzo je postao poznat u iranskoj vojsci, ali i među neprijateljskim zapovjednicima. Zbog njegove tajanstvene, ali uvijek uspješne misije, nazvali su ga Jamesom Bondom Bliskog istoka. Iako sjedokos i bradat, dobroćudnog izraza lica, na prvi pogled sličio je Seanu Conneryju, on je zapravo bio vojničina koji je dugo bio u sjeni, a zbog toga što je mnoge konce držao u svojim rukama, nazivali su ga i "stražarom Bliskog istoka" i "vitezom tame".
Za vrijeme Iransko-iračkog rata irački časnici dali su mu nadimak Kozji Lopov jer se sa svakog zadatka iza neprijateljske linije vraćao sa zatvorenicima, vrijednim informacijama, pa čak i živim kozama kao hranom za svoje borce. Suleimani se u mladosti nije mnogo razlikovao od svojih vršnjaka i od malih nogu sanjao je da postane sveučilišni profesor na Teheranskom sveučilištu. Međutim, njegov san nije se nikada ostvario dijelom zato što potječe iz siromašne seljačke obitelji iz pokrajine Kerman. U njegovoj biografiji piše kako je odmalena morao raditi na farmi svojeg oca jer je siromašna obitelj bila opterećena kreditom, a kuća pod hipotekom. Sa samo 13 godina otišao je raditi u glavni grad pokrajine kako bi pomogao obitelji. Tako mladog, mršavog i slabog nisu ga gledali kao pravog fizičkog radnika te mu je trebalo neko vrijeme da se uspije zaposliti na gradilištu i dobivati plaću od tri dolara dnevno.
Od djetinjstva se pokazao kao sposoban strateg i uspio je u kratkom vremenu prikupiti dovoljno novca te otplatiti dugove obitelji. Ostao je raditi u lokalnom poduzeću za pročišćavanje vode te ubrzo postao prvi predradnik, a zatim pomoćnik inženjera. U slobodno vrijeme, kojeg je rijetko imao, volio je čitati knjige i ići u teretanu. Zahvaljujući njegovoj svestranosti, početkom Islamske revolucije odmah je pristupio Korpusu garde. Njegov prvi zadatak kao 23-godišnjaka bio je sudjelovanje u suzbijanju kurdskog separatističkog pokreta 1980. godine. Nakon što je Sadam Husein napao Iran, Qassem Suleimani otišao je u rat kao stručnjak u uspostavi opskrbe vodom postrojbi iranske vojske na prvim linijama borbe.
Međutim, zbog nedostatka stručnog osoblja u tada mladoj republici, dobio je dozvolu da ostane u ratu dva tjedna, a ostao je do završetka zbog svoje profesionalnosti i sposobnosti. Samo tri godine od dolaska na frontu već je postao zapovjednik 41. brigade Iranske revolucionarne garde. General Suleimani uživao je puno povjerenje najvećeg autoriteta, vrhovnog vođe Alija Hamneija. Iako u formiranju iranske vanjske politike sudjeluju i predsjednik i vlada, njegov glas u nekim pitanjima bio je od presudne važnosti. On je bio i glavni zapovjednik iranske najučinkovitije obavještajne agencije, a snage Al-Quds pretvorio je u organizaciju koja se može suočiti sa svim izazovima geopolitičke prirode. Uvijek je bio predan Islamskoj revoluciji i živio skromno, bez luksuza u svakodnevnom životu. Upravo se pod njegovim vodstvom ranih 2000-ih počela razvijati „Osovina otpora Sjedinjenim Državama" na Bliskom istoku, koja za sada uspješno odolijeva politici SAD-a, Saudijske Arabije i Izraela te im zadaje veliku glavobolju. Suleimani je temeljito reorganizirao snage Al-Quds i učinio ih posebnom organizacijom koja spaja obavještajne i specijalne snage, stvarajući jedinstvenu globalnu mrežu agenata u svim šijitskih područjima u svijetu. Time je uništio i mnoge planove Izraelaca i Saudijaca o vojnoj i političkoj dominaciji na Bliskom istoku i u zemljama Zaljeva. Bio je birokrat. Njegovi prijatelji kažu kako je svaki dan ustajao u četiri ujutro i odlazio na spavanje u devet i trideset navečer. Osim obiteljske sreće, Qassem Suleimani imao je još jednu strast, a to je ljubav prema borbi. Svaki put kada su se oblaci skupljali nad Iranom, general je odlazio na dužnost. Mnogo puta istaknuo je, dok narod o raju obično razmišlja kao o mjestu šarenih krajolika, žuborećih potoka i lijepih žena, da je za njega raj – bojno polje na kojem se ratuje za svoju zemlju, zbog čega su ga nazvali "živi mučenik".