Iznenađujući dokazi: Neki ljudi mogu se sami boriti protiv koronavirusa

Imunološki sustav nekih ljudi možda će se sam početi boriti protiv koronavirusa, pokazala su nedavna istraživanja.

Studija objavljena prošlog mjeseca u časopisu “Cell” pokazala je kako neki ljudi koji nikada nisu bili izloženi koronavirusu imaju pomoćne T-stanice koje su sposobne prepoznati i reagirati na virus, prenosi Business Insider. 

Najveće objašnjenje za iznenađujuće otkriće, prema istraživačima, jeste fenomen nazvan križna reaktivnost, do koje dolazi kada su pomoćne T- stanice razvijene kao odgovor na drugi virus i kada reagiraju na sličan, ali nepoznat patogen.

U ovom slučaju, ove T-stanice mogu ostati od prethodnog izlaganja različitom koronavirusu, vjerojatno jednom od četiri, koji izazivaju česte prehlade.

"Pojedini ljudi borbu protiv koronavirusa započinju s malom prednošću, što je napredak u borbi između virusa koji se želi razmnožavati i imunološkog sustav koji ga želi eliminirati", izjavio je Alesandro Sete, jedan od koautora studije.

Dodao je kako bi križne reaktivne pomoćne T-stanice mogle da "pomognu nastanu brži, jači imunološki odgovori".

Za svoju studiju, Seteov tim pregledao je imunološki sustav 20 ljudi koji su dobili koronavirus i oporavili se, kao i uzorke krvi od 20 ljudi koji su prikupljeni između 2015. i 2018, što znači da nije bilo šanse da su ti ljudi bili izloženi novom koronavirusu.

Kod 20 ljudi kojima su uzeti uzorci krvi prije pandemije, 50 posto je imalo vrstu bijelih krvnih stanica zvanih CD4 +,  T- stanice koje pomažu imunološkom sustavu da stvori antitijela, za koje su istraživači utvrdili da su sposobna da prepoznaju novi koronavirus i podstaknu imunološki sustav da se odmah bori.

Potrebno je još istraživanja kako bismo znali utječu li ili u kojoj mjeri ta reaktivnost utje če na težinu slučaja.

"Prerano je zaključiti da ta reaktivnost s koronavirusima igra ulogu u blagom ili teškom kliničkom ishodu COVID-19 ili stupnju infekcije u populaciji", rekla je Majer Bernar, znanstvenica sa “CEA - Universite de Paris - Saclai”, koja nije bila uključena u studiju.

Među grupom pacijenata s koronavirusom koji su proučavani u novom istraživanju, samo su dva imala teške slučajeve, ostalih 90 posto imalo je blagu ili umjerenu zarazu. 

Grupa je izabrana na način kako bi istraživači mogli mjeriti imune odgovore kod prosječnih pacijenata sa COVID-19, a ne hospitaliziranih osoba.

Istraživači su pretražili krv pacijenata za dvije vrste bijelih krvnih stanica: CD4 + ćelije i CD8 + ćelije, koje su T-stanice ubojice koje napadaju stanice zaražene virusom.

Rezultati su pokazali kako je tijekom svojih infekcija svih 20 pacijenata napravilo antitijela i pomoćne T-stanice koje su sposobne prepoznati koronavirus i reagirati u skladu s tim, a 70 posto je napravilo T-stanice koje mogu uništiti virus.

Ovo sugerira klako će tijelo u budućnosti moći da identificirati koronavirus od njega se obraniti.

"Očito vam ne možemo reći sa sigurnošću što će se dogoditi za 15 godina, jer je virus prisutan tek nekoliko mjeseci. Dakle, nitko ne zna je li ovaj imunološki odgovor dugotrajan ili ne", rekao je Sete.

Ali smatra kako postoji razlog za optimizam, posebno za pacijente koji su imali teške slučajeve.

"Imunološka memorija je povezana s događajem. Ako se radi o jakom događaju, imat ćete jaku memoriju", dodao je Sete.

Huan Tian, znanstvenik s Instituta “Fred Hatch” iz Sijetla koji nije bio uključen u istraživanje, rekao je kako bi doznali više o tome kako se T -stanice odnose na imunitet, "bilo bi zanimljivo proučiti ljude s teškim oblikom bolesti i usporediti odgovor T- stanica između njih i osoba s blažim oblikom bolesti".