U sparno ljetno prijepodne, Mercedes albanskih oznaka dovezao se na granični prijelaz Karasović. U njemu je bio bračni par s dvoje maloljetne djece. Izgledali su kao turisti na putu za more, no jedan detalj u toj obiteljski slici zaintrigirao je carinike i policajce. Iz vozila je, naime, dopirao jak miris – laka. A to baš nije uobičajeno, pogotovo kada u vozilu voziš i maloljetnu djecu. Zbog toga su policajci i carinici posumnjali da je vozač, pokazalo se kasnije, 41-godišnji Albanac, mirisom laka pokušao prikriti nešto u vozilu.
Naložili su mu da se doveze na stranu, a već prvim, letimičnim pregledom ustanovili su da su na Mercedesu nešto ne štima. Točnije, ispod vozačkog i suvozačkog sjedila uočene su preinake, pa se moglo zaključiti da je napravljena neka vrsta pričuvnog skladišta. Stoga je od suca istrage Županijskog suda u Dubrovniku zatražen nalog za pretragu, a kada je nalog stigao i vozilo detaljno pregledano, pokazalo se da je instinkt carinika i policajaca bio dobar. Jer u vozilu su nađena 53 paketa u kojima je ukupno bilo 23 kilograma marihuane te 5,5 kilograma hašiša. Droga je oduzeta, 41-godišnjak priveden i pritvoren, a policija se mogla pohvaliti još jednom zapljenom na balkanskoj ruti droge. Nekoliko dana nakon opisanog događaja, još bolji “ulov” imala je policija kod Imotskog, koja je u kamionu s lubenicama našla pola tone marihuane, vrijedne 500.000 eura. Vozač kamiona bio je crnogorski državljanin, koji je, kako se pokazalo, pod krinkom transporta lubenica, drogu prevozio iz Crne Gore u Italiju.
On-line dileri
Spomenuta dva primjera govore o sve većoj domišljatosti proizvođača, dostavljača i distributera droge, na što u svom godišnjem izvješću upozorava i Europski centar za praćenje droga i ovisnosti o drogama (EMCDDA). EMCDDA je zapravo Agencija EU za droge koje prikuplja podatke iz 28 zemlja članica EU, uz Norvešku i Tursku. Nedavno su objavili izvješće koje se bavi trendovima i razvojem na tržištu droga u 2018., a iz njega se može zaključiti da je tržište droga sve dinamičnije, da je droga sve dostupnija, a posebno zabrinjava što se povećava broj korisnika kokaina te što je kokain i heroin, koji se može kupiti na europskim ulicama, sve veće čistoće. A ta čistoća je, tvrdi EMCDDA, najveća je u posljednjem desetljeću. Paralelno s tim raste broj smrti od predoziranja, pa se tako procjenjuje da je u 2016. na području EU te Turske i Norveške više od 9000 osoba umrlo zbog predoziranja drogom.
– Primjećujemo da je proizvodnja i dostupnost droge u Europi trenutačno povećava. Osim toga, nezakonito tržište droge vrlo je dinamično i prilagodljivo te je stoga opasnije. Ako želimo biti korak ispred, moramo brzo reagirati, osobito zbog sve veće važnosti internetskog tržišta i razvoja novih vrsta droga – kazao je nedavno Dimitris Avramopoulos, povjerenik EU za migracije, unutarnje poslove i građanstvo, govoreći o problematici droga. Paradoks modernog vremena u kojem živimo jest da nove tehnologije olakšavaju život običnim ljudima, ali ga olakšavaju i kriminalcima. Internet postaje jedno od glavnih mjesta za preprodaju droge, jer je takva trgovina sigurnija i za kupce i za prodavače od ulične preprodaje. EMCDDA i Europol zajednički procjenjuju da su europski dobavljači bili odgovorni za prodaju gotovo polovice droge koja se prodavala na darknetu (mračnoj mreži) od 2011. do 2015. Iste organizacije procjenjuju da na darknetu postoji više od 100 globalnih tržišta na kojima kupci i prodavatelji koriste moderne tehnologije kako bi prikrili svoj identitet.
Svjetske policije su uspjele zatvoriti neke od stranica preko kojih se trgovalo drogom na darknetu, no ono što može biti zabrinjavajuće jest da se nove psihoaktivne supstancije, koje još nisu kategorizirane kao droge, te lijekovi sve manje prodaju preko darkneta, a sve više preko društvenih mreža i površinskog weba. Da to nije zanemariv problem, svjedoči i podatak da tijekom 2017. prijavljena 51 nova psihoaktivna tvar, što znači otprilike jedna tjedno. Nadalje, EMCDDA je do kraja 2017. pratila 670 novih psihoaktivnih tvari, a među njima je najviše sintetičkih kanabinoida te sintetičkih opioida koji su opasni za zdravlje jer mogu dovesti do trovanja, pa čak i smrti. Kada su kanabinoidi posrijedi, uglavnom se radi o nekakvim biljnim mješavinama za pušenje koje su jako zanimljive mladima i lako nabavljive putem interneta, a od 2008. je otkriveno 179 novih takvih spojeva. Kada su sintetički opioidi u pitanju, riječ je o spojevima koji oponašaju učinke heroina i morfija, a katkad su dostupni kao sprejevi za nos, katkad se prodaju kao heroin ili kokain ili se s njima miješaju. Od 2009. otkriveno je 38 novih sintetičkih opioida, a u središtu pozornosti u SAD-u su derivati fentanila, koji su jači od morfija i mogu izazvati trajnu ovisnost.
Što se tiče klasičnih droga, EMCDDA upozorava i da su nezakonita tržišta droga složeni sustavi koji se sastoje od distribucije i proizvodnje te koji proizvode velike količine novca na više razina. Prema najkonzervativnijoj procjeni, na trgovini drogom u EU godišnje se zarade oko 23 milijarde eura, od čega se najviše zarađuje na kanabisu (38%), heroinu (28%) i kokainu (24%). I dok za marihuanu nije neuobičajeno da se većim dijelom proizvodi u Europi, a manjim dijelom u nju “uvozi”, sve donedavno heroin i kokain u Europu su uglavnom ulazili nekim od utabanih krijumčarskih ruta. Najveći proizvođači heroina su Afganistan, Iran i Pakistan, no dio heroina sada se proizvodi i u Europi. Dokaz za to su laboratoriji koji su otkriveni u Nizozemskoj, Španjolskoj i Češkoj, a u kojima se morfij pretvarao u heroin. Ispada tako da i dobavljači droge vode računa o globalnoj ekonomskoj slici i rezanju troškova jer prebacivanjem konačne faze proizvodnje heroina iz Azije u Europu smanjuju troškovi, ali i rizik da droga bude otkrivena na granici prilikom transporta na odredište. Što se tiče smanjenja troškova, prekursori koji se koriste u proizvodnji heroina u Europi su dostupni po znatno nižim cijenama, no u zemljama Azije. Osim na tržištu heroina, promjena ima i na tržištu kokaina, jer zaplijene kokainske paste u Španjolskoj i Italiji pokazuju da i u Europi postoje nezakoniti laboratoriji za proizvodnju te droge.
Dramatični trendovi
Otkrića tih laboratorija znače da proizvođači mijenjaju taktiku jer je prije toga, većina kokainskih laboratorija otkrivenih u EU služila za tzv. sekundarnu ekstrakciju, odnosno izvlačenje kokaina iz materijala u kojima je krijumčaren. Porast potrošnje kokaina u EU još je jedan od zamjetnih trendova, pa tako EMCDDA navodi da je to postao najčešće upotrebljavani nezakoniti stimulans u Europi. Prema njihovim podacima tu je drogu lani probalo oko 2,3 milijuna mladih Europljana, što znači onih u dobi od 15 do 34 godine.
Kokain postaje sve dostupniji na europskim ulicama, što se može zaključiti i iz analize ostataka droge u otpadnim vodama. Iz tih analiza proizlazi da je od 2015. do 2017. u otpadnim vodama 26 od 30 gradova koji su analizirani, nađeno više kokaina no prijašnjih godina. Najviše razine kokaina u otpadnim vodama nađene su u gradovima u Belgiji, Nizozemskoj, Španjolskoj i Velikoj Britaniji. Da su belgijski gradovi prvi na toj listi ne treba čuditi, ako se zna da je 2016. u Belgiji zaplijenjeno 30 tona kokaina, što je činilo 43% ukupne godišnje zapljene te droge u EU. Porast preprodaje i uživanja kokaina u EU povezuje se s porastom proizvodnje te droge u zemljama Latinske Amerike, a veća distribucija znači i veće zapljene pa je tako 2016. u 98.000 zapljena nađeno i oduzeto 70,9 tona te droge. Sve navedeno odrazilo se i na zdravlje ovisnika pa je tako 2016. za petinu porastao broj ovisnika koji su se na specijalizirano liječenje javili zbog kokaina. U 2016. zbog ovisnosti o kokainu u EU se liječilo 67.000 osoba, a zabrinjava i podatak da je u istoj godini 8300 osoba počelo liječenje zbog uporabe crack kokaina, droge koja je sve donedavno bilo malo dostupna u EU. Inače, podaci EMCDDA govore da se 2016. zbog zloporabe droge, bilo koje, liječilo 1,3 milijuna ljudi, te da je drogu tijekom života barem jednom probalo oko 92 milijuna Europljana, odnosno 56 milijuna muškarca i 36,3 milijuna žena. Konzumenti droga preferiraju kanabis, koji 1% Europljana konzumira svaki dan. Oko 37% njih stariji su konzumenti u dobi od 35 do 64 godine, a oko tri četvrtine onih koji gotovo svakodnevno konzumiraju kanabis su muškarci. Razina uporabe kanabisa tijekom života razlikuje se i po državama, pa tako u Francuskoj tu drogu konzumira 41% odraslih, dok je na Malti konzumira manje od 5 %.
No konzumacija droge nije samo zdravstveni i socijalni problem već i pravosudni jer je 2016. zabilježen 1,5 milijuna kriminalnih djela povezanih s drogom, što je porast od 33% od 2006. Doduše, većina kaznenih djela povezanih s drogom, njih 74%, odnosila se na posjedovanje ili uporabu droge, što je također u porastu 28% od 2006. Sve navedene brojke upućuju na to da je zloporaba droga velik pravosudno-ekonomsko-socijalno-zdravstveni problem za zemlje EU koje su, i same svjesne toga, 2017. donijele Akcijski plan EU za borbu protiv droge. U svemu tome, ako je suditi prema zadnjem izvješću EMCDDA, očito će najbitnije pratiti nove trendove na globalnom tržištu droga koje se sve brže i brže mijenja te dokučiti kako se s njim što efikasnije nositi.