Francuski predsjednik Emmanuel Macron prvi je strani državnik u posjetu Italiji nakon stvaranja nove vlade na čelu s Giuseppeom Conteom.
To što sam danas ovdje, dragi Giuseppe, je da jasno naznačim želju da radimo zajedno na europskom projektu, da naznačimo snažno i jasno prijateljstvo talijanskog i francuskog naroda, da je francusko-talijansko prijateljstvo neuništivo premda pokoji puta nismo u suglasju, ali smo sposobni ponovno uvijek biti zajedno, kazao je Macron, koji se osim s Conteom susreo i s talijanskim šefom države Sergiom Mattarellom.
Tu, oko određenih nesuglasja, Macron se osvrnuo na potporu “žutim prslucima” koju je prošle godine dao čelnik Pokreta 5 zvijezda (M5s) i ministar ekonomskog razvitka u vladi s Ligom, a koji je sada u vladi s Demokratskom strankom (PD) ministar vanjskih poslova Luigi Di Maio. U Parizu se Di Maio sastao s najekstremnijim predstavnicima “žutih prsluka” i dao im potporu M5s, a što je navelo Francusku da nakratko prosvjedno povuče svoga veleposlanika u Rimu. Nikada se poslije Drugog svjetskog rata nije dogodio takav francusko-talijanski diplomatski incident. Sada je taj Di Maio ministar vanjskih poslova i s francuskim kolegom Jean-Yvesom Le Drianom treba, kako je najavio Macron, pripremiti platformu za drugačiji pristup rješenju migrantskog pitanja, te organizirati međunarodnu konferenciju za Libiju.
Francusko-talijanski su automatski izmijenjeni od kada u talijanskoj vladi nema Lige i njezina ratobornog čelnika Mattea Salvinija.
“Uvjeren sam kako je potrebno uvesti automatski mehanizam prihvata izbjeglica koji bi jamčio Malti i Italiji da će prije dolaska migranata oni biti preuzeti” od strane drugih zemalja, kazao je Macron tijekom zajedničke konferencije za novinare s Conteom, koji je dodao kako izbjegličku temu treba otkloniti iz protueuropske propagande, te osnažiti borbu protiv krijumčara ljudima.
Unutar automatskog programa preraspodijele migranata potrebno je imati dva mehanizma. Jednim bi se financijski kažnjavalo one države Europske unije koje se ne bi pridržavale tog mehanizma, te davalo financijsku potporu onima koje budu prihvatile izbjeglice koje imaju pravo na azil.
Neka Europa okrene stranicu teme migracije, fenomen kojim treba upravljati na praktičan način, kazao je Conte i naglasio kako je potrebno surađivati sa zemljama iz kojih odlaze ljudi, te dogovarati povrat izbjeglica u afričke zemlje. Na sastanku EU na Malti će se produbiti ta tema.
Druga tema o kojoj su raspravljali Macron i Conte je stabilizacija Libije. Dvije su države do sada radile odvojeno, svaka prema svojim interesima. Italija je podupirala međunarodno priznatu vladu Fayeza al Serraja, a Francuska generala Khalifa Haftara koji drži pod opsadom Tripoli. Rim I Pariz dogovorili su se kako će na margini Glavne skupštine UN-a, koja započinje sljedećeg tjedna, potaknuti međunarodni ministarski sastanak na kojem bi se usuglasilo stajalište oko Libije. Međunarodna konferencija za Libiju, na kojoj bi sudjelovale sve unutar libijske strane, trebala bi pomiriti sukobljene strane, kazao je Macron, a zadaću za organiziranje toga skupa imaju ministri Le Drian i Di Maio.
Treća tema sastanka Macron-Conte bila je ekonomski rast. Dvije strane žele da u prvom planu bude rast, a ne štednja. Priželjkujemo prilog cijele EU u pravcu ulaganja, prije svih ona vezana za zaštitu okolice, koja bi dovela do ekonomskog rasta na cijelom kontinentu, kazao je Conte. Macron je pohvalio odluke predsjednika Europske banke Maria Draghia vezane za monetarnu politiku i ponovno stavljanje mase novaca na tržište procedurom kvantitativnog popuštanja (quantitative easing). Ta Draghijeva monetarna politika uvedena 2012. maksimalno je pripomogla izbjegavanju najgoreg, drži Macron. Poslije Macrona, koji je u Rimu bio u srijedu uvečer, u posjet Italiji je u četvrtak stigao njemački predsjednik Frank-Walter Steinmeier, a Njemačka, posebno predsjednik njemačke središnje banke Jens Weidmann, koji kritizira Draghijevu infuziju novaca. No, oko potrebe drugačijeg pristupa migrantskoj krizi i Njemačka dijeli mišljenje Italije i Francuske.