Njemačka savezna ministrica za hranu, poljoprivredu i zaštitu potrošača, demokršćanka Julia Klöckner dogovorila je s prehrambenom industrijom smanjenje udjela šećera, soli i masti u gotovim prehrambenim proizvodima do 2025. godine. Prehrambena industrija preuzela je obvezu smanjenja udjela šećera, soli i masti u svojim proizvodima, izjavila je Klöckner, kako prenosi Bild, te dodala da će se poduzeti druge mjere bude li onih koji se ne budu pridržavali dogovora. Nakon rata s alkoholnim pićima i cigaretama, sada je pokrenuta bitka sa šećerom, soli i mastima kao tihim ubojicama. Prevelik broj ljudi ima mnogo veću težinu od optimalne (15% djece, 47% žena i 62% muškaraca), a to izaziva niz krvožilnih i srčanih bolesti te dijabetes.
Prehrambeni semafor
Njemačka industrija bezalkoholnih pića obvezala se kako će smanjiti za 15 posto udio šećera u pićima, a industrija žitarica obvezala se za 20 posto smanjiti udio šećera u proizvodima kao što su kolačići i keksi za doručak koje posebno vole djeca. Mliječna industrija obvezala se smanjiti šećer u jogurtima, posebno onima za djecu, a i industrija smrznutih prehrambenih proizvoda smanjit će udio soli, šećera i masti u svojim proizvodima.
Ministrica Klöckner još je ranije najavljivala mjere za smanjenje udjela štetnih sastojaka u hrani, a sada je to dogovorila s prehrambenom industrijom. I njemačka udruga potrošača Foodwatch zalaže se za uvođenje etiketa Nutri-Score na prehrambene proizvode. To je svojevrstan prehrambeni semafor koji pokazuje koliko i kakvih sastojaka ima u pojedinom proizvodu. Nutri-Score je uveden u Francuskoj, Velikoj Britaniji i Belgiji, a i udruga njemačkih potrošača zatražila ga je i u Njemačkoj od ministrice Klöckner nakon što je u proljeće ove godine stupila na sadašnju dužnost.
– Najprije Velika Britanija, pa Francuska, a onda i Belgija, odnosno sve više država u Europi uvodi programe etiketiranja prehrambenih proizvoda – kazao je predstavnik Foodwatcha Oliver Huizinga. Klöckner je tada odbacila sustav jednostavnog etiketiranja bojama (poput semafora) jer smatra da tako zapravo unosi konfuziju. Objasnila je to primjerom rekavši da je tek iscijeđena naranča zbog šećera označena crvenom bojom, a limunada light (u limenki ili bočici) zelenom bojom.
– Zar je stvarno prirodno manje zdravo? – pitala je Klöckner i naglasila da se ne bi trebalo uzimati prirodno voće kao krivca za lošu prehranu. Potrebno je, kazala je tada Klöckner, pripremiti globalnu strategiju za smanjenje kalorija u prehrani. Sada je dogovorom s prehrambenom industrijom postigla željenu strategiju.
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) poziva države da uvedu porez od 20 posto na šećer u prehrambenim proizvodima, posebno u bezalkoholnim pićima. Pića sa šećerima utječu na povećanje tjelesne težine, a time i rizika od zdravstvenih posljedica. Francuska i Velika Britanija (od travnja 2018.) uvele su takav porez.
Zdravstveni problemi
U prehrani bi unos šećera trebao iznositi manje od 10 posto dnevnog kalorijskog unosa, a bilo bi još bolje, preporučuje SZO, kada bi taj postotak bio ispod pet. Tridesetak država u svijetu uvelo je razne poreze na pića i hranu sa šećerima.
U Velikoj Britaniji želi se za 20 posto smanjiti udio šećera u prehrambenim proizvodima u idućih pet godina. Bilo je onih koji su mislili da će takva mjera smanjiti prodaju bezalkoholnih pića, pa prema tome i utjecati na broj zaposlenih, ali industrija je i prije stupanja na snagu toga zakona samostalno smanjila za pet posto udio šećera u proizvodima kako bi izbjegla plaćanje poreza. S novim bezšećernim proizvodima nisu imali ekonomske gubitke.
Osim SAD-a, ni Italija za sada nema namjeru oporezovati proizvode s viškom šećera. Prehrana bazirana na industrijski pripremljenim jelima s previše šećera izazvala je brojne zdravstvene tegobe u SAD-u, ali i u Italiji, posebno među mladima. Čak 22 milijuna od 60 milijuna Talijana ima prekomjernu težinu.