Mnogi državnici diljem svijeta, pogotovo čelnici zemalja saveznica i partnera SAD-a, vijest o povlačenju predsjednika Joea Bidena iz utrke za drugi mandat komentiraju odajući mu priznanje za trud i rad tijekom cijele političke karijere. U toj karijeri Bidenovo časno držanje u vrijeme raspada bivše Jugoslavije i jasno stajanje na stranu žrtava velikosrpske agresije vrijedno je spomena iz naše perspektive. Kao primjer reakcija državnika koji podsjećaju na cijeli Bidenov put, a ne samo na posljednju dionicu, može se citirati britanskog premijera: – Znam da predsjednik Biden, kao što je to činio tijekom cijele svoje izvanredne karijere, donosi odluku na temelju onoga za što vjeruje da je u najboljem interesu američkog naroda – rekao je Keir Starmer.
Biden je u američki Senat prvi put izabran davne 1972. godine, a kao senator bio je toliko dugo specijaliziran za vanjsku politiku da je 1979., primjerice, bio član službene američke delegacije na sprovodu Edvarda Kardelja, bliskoga Titova suradnika i tvorca samoupravnog socijalizma. Postoji pismo koje je senator Biden pisao jugoslavenskom predsjedniku Josipu Brozu Titu nakon Kardeljeva sprovoda. U pismu Biden izražava zahvalnost zbog toga što je imao priliku razgovarati s Titom i nadu da će sljedeći put posjetiti Jugoslaviju nekim ljepšim povodom. Kad je doputovao u jednom od sljedećih navrata, zatekao je Jugoslaviju koja se raspada u krvi velikosrpske agresije, potpomognute snagama JNA. Biden je bio prvi od članova Kongresa koji je govorio da se u raspadu SFRJ ne radi o građanskom ratu, kako su tvrdili (a i danas još tvrde) mnogi na demokratskom Zapadu, već da se radi o agresiji koju je izazvala velikosrpska politika. Tada, 1991., bio je predsjednik pododbora za europske poslove u američkom Senatu i vrlo je brzo kao glavnog krivca označio Slobodana Miloševića, kojemu je pri jednom njihovom susretu u Beogradu 1993., prema navodima iz Bidenove knjige "Promises to Keep", rekao da je "prokleti ratni zločinac i kao takvom bi vam trebalo suditi".
Krajem rujna 1992. Biden je u Senatu digao glas protiv međunarodnog embarga na prodaju oružja. Pisao je i predsjedniku Bushu i državnom tajniku, objašnjavajući im da se upravo vratio iz posjeta Hrvatskoj, BiH i Srbiji te da je vidio koliko je taj embargo nemoralan, pa i nelegalan. – Spriječili smo da teško naoružanje dođe do žrtava agresije, a istodobno nismo spriječili da granate iz teškog naoružanja u rukama bosanskih Srba i agresora padaju na žrtve te agresije. Milošević je bosanske Srbe obilno opskrbio tenkovima, artiljerijom, avionima i trupama – govorio je Biden u Senatu.
– To se zove genocid. Ge-no-cid! Upravo to. A ova administracija, i oni koji je podupiru, boje se upotrijebiti tu riječ – govorio je senator Biden u prosincu 1995., u raspravi o slanju američkih vojnika u Bosnu i Hercegovinu. – Čujem kako neki ovdje ustaju i pitaju se koji je naš interes. Recite mi zašto nemamo moralni interes zaustaviti međunarodnu agresiju Srbije, koja prelazi rijeku Drinu u drugu zemlju, priznatu u Ujedinjenim narodima, i sudjeluje u genocidu – dodao je u tom govoru Joe Biden. Referirajući se na američku invaziju na Irak zbog Saddamova napada na Kuvajt, što se dogodilo 1990., Biden pita kolege senatore je li njihov moralni centar nafta ili humanost. U toj raspravi u Senatu, 13. prosinca 1995., javljaju se i govornici koji smatraju kako su svi isti u ratu u BiH te kako svi čine zločine – i Hrvati, i muslimani, a ne samo Srbi. No, Biden ih razuvjerava, ne dopušta takvu relativizaciju, i objašnjava kako su pojedinačni zločini u ratu jedno, ali su masovna ubojstva i genocid drugo. Podsjeća da je samo jedna strana u ratu, srpska, provodila ovo drugo.
Tijekom rata u BiH, a prije NATO-ova bombardiranja Srbije zbog širenja rata na Kosovu 1999. godine, Biden je zagovarao bombardiranje Beograda i mostova preko rijeke Drine, sve kako bi se zaustavili ratni zločini i etničko čišćenje u BiH. Biden je u svojim memoarima "Promises to Keep" opisao kako mu je jedan katolički svećenik pomogao da "izoštri" pogled na raspad Jugoslavije. Taj svećenik bio je Ilija Živković, tadašnji voditelj Hrvatske katoličke misije u Washingtonu.
"Taj redovnik nije prestajao tražiti sastanak... Htio mi je reći o groznim stvarima koje etnički Srbi rade u katoličkom svetištu u Međugorju, u južnoj BiH. Međugorsko svetište može se smatrati Lourdesom BiH i pravoslavni Srbi nisu samo sprečavali pristup Hrvatima, oni su skrnavili svetište. Bojao se da će Srbi potpuno uništiti svetište, znao je za katolike u BiH koje ubijaju Srbi. Znao je da Milošević potiče Srbe na bijes. Bio je također prodoran, apelirao je na mene kao katolika. Bio sam tako velik pristaša Izraela, podsjetio me, a ovdje su ubijani katolici, pa zašto nisam obratio pozornost? Do trenutka kada me taj redovnik posjetio 1991. znao sam da se situacija u Jugoslaviji pogoršava, ali on mi je usmjerio pozornost", napisao je Biden u svojoj knjizi.