Mnoge zemlje, posebice one koje su u neposrednoj blizini Rusije, krenule su sa svojim povećanjem proračuna za vojsku. Jedna od njih je Švedska koja je napravila drastični zaokret i odrekla se svoje vojne neutralnosti 2022. godine nakon ruske invazije na Ukrajinu. U svibnju te iste godine predala je zahtjev za članstvo u NATO-u, a godinu dana kasnije u srpnju je i postala članica.
Švedska je predstavila prijedlog zakona o obrani koji povećava vojnu potrošnju na 2,4 posto BDP-a sljedeće godine, a još i više nakon toga — kao odgovor na prijetnju iz Rusije, izjavio je ministar obrane Pål Jonson za POLITICO. "Rizik od napada ne može se isključiti", rekao je Jonson u telefonskom razgovoru i objasnio: "Rusija je glavna prijetnja Švedskoj, a predstavlja prijetnju cijelom NATO savezu. Trenutačno je sloboda djelovanja Rusije ograničena jer su njezine kopnene snage zaglavljene na bojištu [u Ukrajini], ali primjećujemo da je Rusija spremna preuzeti velike vojne i političke rizike".
Ovaj potez švedske vlade znači da će se vojna potrošnja u 2025. godini povećati za 10 posto, kao dio dugoročnog povećanja. Naime, Švedska planira dodatno uložiti u vojnu potrošnju. Zemlja planira dodatno uložiti 170 milijardi kruna (15 milijardi eura) u vojni proračun plus 35,7 milijardi kruna za civilnu obranu do 2030. godine – što dolazi povrh postojećeg proračuna. To znači da će Švedska izdvajati za obranu 2,6 posto svojeg BDP-a, što je znatno iznad NATO-ovog cilja od najmanje dva posto. Povećana vojna i civilna obrambena potrošnja predstavlja povratak na fokus iz 1980-ih kad su se pripremali na to da budu spremni na sve što se može dogoditi.
Međutim, Švedska je postala članica NATO-a, dok je tijekom sukoba sa Sovjetskim Savezom bila ipak tehnički neutralna. "Tijekom Hladnog rata imali smo snažnu civilnu obranu. Nakon 2015. reaktivirali smo je, a u ovom prijedlogu zakona o obrani stavljamo na raspolaganje potrebna financijska sredstva kako bismo je učinili vjerodostojnom", rekao je švedski ministar, dodavši kako je cilj omogućiti Šveđanima da se nose s "ratnom situacijom".
Švedska, sa svojih gotovo 3300 kilometara obale i rijetko naseljenim arktičkim područjima, mora se osigurati da nije "privlačna meta" za Moskvu, što znači jačanje svega, od energetskih i prometnih mreža do zdravstvenog i financijskog sustava, rekao je Jonson. "Civilna i vojna obrana dvije su strane iste medalje", dodao je. Govoreći o jačanju vojnih sposobnosti, sredstva se ulažu u sve, od oklopnih vozila do novih obalnih raketnih sposobnosti, raketne artiljerije, tri S106 Globaleye izviđačka zrakoplova, Black Hawk HK16 višenamjenskih helikoptera i najnovijih borbenih zrakoplova Saab Gripen 39E. Pet korveta klase Visby bit će modernizirano, dok će mornarica kupiti tri površinska borbena broda klase Luleå. Broj godišnjih regruta povećat će se na 10.000 do 2030. godine, a ukupna veličina vojske narast će za oko 27.000 muškaraca i žena na oko 115.000. Do 2030. godine bit će uspostavljene četiri nove brigade. "Godinama se premalo ulagalo. Teret mora biti ravnomjernije raspoređen između Amerike i Europe", naveo je ministar.