Lideri dvadeset najvećih svjetskih gospodarstava okupili su se u subotu u Rimu u sklopu skupine G20, a glavne teme razgovora bile su klima i COVID-19, i to naročito dostupnost cjepiva. Bio je to prvi susret najmoćnijih svjetskih čelnika uživo nakon početka pandemije, a u Rim nisu došli predsjednici Rusije i Kine.
Dvodnevni susret održan je se samo nekoliko dana uoči početka velike klimatske konferencije COP26 u Glasgowu, na kojoj će se lideri tih zemalja većinom opet vidjeti, i pokušati dogovoriti nove akcije za globalnu borbu protiv klimatskih promjena. U subotu su lideri u skupini G20 podržali dogovor o globalnom minimalnom porezu na dobit od 15% koji je posljednjih mjeseci isplivao kao jedna od glavnih svjetskih ekonomskih tema. Prema tom dogovoru, digitalnim divovima poput Googlea, Amazona i Facebooka bit će teže izbjegavati plaćanje poreza u zemljama u kojima su ostvarili zaradu. Američki predsjednik Joe Biden jedan je od pokretača inicijative za uvođenje ovog poreza.
“Nemoralna nejednakost u cijepljenju”
Skupina G20 okuplja 19 zemalja i Europsku uniju koje čine oko četiri petine svjetskog gospodarstva te uzrokuju otprilike isti udio emisije stakleničkih plinova. Britanski premijer Boris Johnson rekao je da bi neuspjeh u djelovanju u borbi protiv klimatskih promjena doveo do toga da bi buduće generacije imale život “mnogo manje ugodan od našega”. No, Britanac je isto tako prihvatio realnost teškoća djelovanja rekavši da ni G20 ni COP26 neće zaustaviti globalno zatopljenje, ali da mogu raditi na usporavanju rasta temperatura. Države se ipak nisu htjele obvezati na konkretne postupke kako bi se smanjile emisije, prema dokumentu koji je objavio Reuters.
“Ostajemo predani cilju Pariškog sporazuma da ćemo globalni porast temperatura zadržati na razini manjoj od dva stupnja Celzijeva, i da ćemo pokušati dostići cilj od 1,5 stupnjeva iznad predindustrijske razine”, stoji u dokumentu. Države su ipak izbjegle čvršće obveze ili nabrajanje mjera.
Mnogi bi aktivisti koji traže žešću reakciju država s obzirom na posljedice klimatskih promjena stavovima zemalja na susretu G20 mogli biti razočarani.
Isto tako, mnogi su lideri pozvali na povećanje jednakosti u dostupnosti cjepiva protiv koronavirusa. Ministri zdravstva zemalja sudionica založili su se za to da udio cijepljenih ljudi u sljedećih osam mjeseci poraste do 70%. Bogate zemlje u G20 kupile su otprilike 15 puta doza više po stanovniku nego zemlje Supsaharske Afrike. I u ovom slučaju aktivisti za borbu protiv siromaštva sigurno će bogate prozvati za licemjerje jer, dok siromašne države ne dobivaju cjepiva, bogate su vlade pokrenule cijepljenje trećom dozom. Afrička je unija u rujnu pozvala bogate zemlje da pošalju cjepiva na taj kontinent umjesto da ih skladište i koriste za treću dozu. Talijanski premijer Mario Draghi rekao je da je “nemoralno” to što je samo 3% od šest milijardi doza cjepiva otišlo najsiromašnijim zemljama.
U sklopu G20 održava se još nekoliko važnih događaja. Biden se susreo s Johnsonom te francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom i njemačkom kancelarkom Angelom Merkel kako bi raspravili način na koji bi nastavili pregovore s Iranom o nuklearnom sporazumu.
Putin i Xi uključili se videolinkom
Isto tako su se neformalno susreli Johnson i Macron kako bi razgovarali o sporu Francuske i Ujedinjenog Kraljevstva zbog prava na ulov ribe. Britanska vlada onemogućavala je posljednjih dana francuskim ribičima pristup vodama kod UK, na što je Pariz zaprijetio mjerama protiv britanskih brodova. Većina problema nastala je nakon što je UK izašao iz Europske unije.
Predsjednici Kine i Rusije Xi Jinping i Vladimir Putin, koje s mnogim demokracijama u G20 imaju zategnute odnose, na summit su se uključili videolinkom.