I jučer, dan nakon eksplozije, stanovnici Bejruta još su bili u šoku. Kada su ujutro vidjeli razmjere strahote koja ih je zadesila, jednostavno nisu mogli vjerovati. - Nakon što sam ujutro otvorio oči, molio sam Boga da je to bio samo ružan san, ali pogledavši kroz prozor, moj san postao je java - kazao je za Večernji list Hassan Kazma, stanovnik Bejruta koji živi 15-ak kilometara udaljen od mjesta eksplozije.
- Bilo je to kao u apokaliptičnim filmovima. Nakon prve eksplozije pomislio sam da je potres, nakon druge da nas je pogodila atomska bomba. Prozori su mi na kući popucali, kao i zidovi, a slike su ispale... Bilo je to strašno, trčali smo po kući ne znajući što nas je snašlo i gdje da potražimo zaklon i od čega. Još sam u šoku i ne mogu vjerovati što se dogodilo. Na sat sam vremena samo sklopio oči i molio Boga da to bude samo san - još u šoku i strahu za svoje prijatelje s kojima ne može stupiti u kontakt govorio je Kazma. - Mnogi su moji prijatelji nestali. Iskreno se nadam da su među ranjenicima, a ne među mrtvima. To što je zadesilo Libanon najgora je katastrofa koja je zadesila našu zemlju - kazao je Kazma.
Umjetno gnojivo stiglo iz Rusije
Prizor je doista zastrašujući. Dijelovi Bejruta u prekjučerašnjoj eksploziji doslovno su sravnjeni sa zemljom, a razmjeri katastrofe najbolje se vide na snimkama snimljenim dronom. Ulice grada izgledaju kao da je na njih pala nuklearna bomba. Spasilačke ekipe su i dalje na terenu te osiguravaju područje jer se vjeruje da ima još ljudi koji su zarobljeni ispod ruševina. Prema izvještaju Crvenog križa, zasad je više od 100 mrtvih te pet tisuća ozlijeđenih. Međutim, te brojke nisu konačne jer se mnogi ljudi vode kao nestali i ne zna se sigurno jesu li mrtvi ili živi. Snažna eksplozija koja se dogodila u utorak u Bejrutu blizu pomorske baze, čija se detonacija osjetila i u naseljenom području libanonske prijestolnice, uništila je ili oštetila brojne zgrade i automobile. Tijekom snažne eksplozije koja je odjeknula širom grada, seizmološka je služba zabilježila podrhtavanje kao da se dogodio potres od 4,5 stupnjeva po Richteru. Vlasti su rekle da je eksploziju izazvala detonacija 2700 tona amonijeva nitrata, koji se nalazio u skladištu nakon što je 2014. godine zaplijenjen na carini. Više od 250 tisuća ljudi ostalo je bez doma, što je tijekom obilaska grada potvrdio i gradonačelnik Marwan Abboud, dodajući da vlasti čine sve kako bi im omogućile smještaj te ih opskrbile vodom i hranom.
Istodobno, brojne zemlje šalju pomoć Libanonu kako bi se zemlja lakše suočila s posljedicama tragedije. Uz ostalo, gradonačelnik Abboud spomenuo je i izvješće iz 2014. u kojem je upozoreno na mogućnost takve eksplozije u glavnom gradu jer vrlo eksplozivni materijali nisu propisno uskladišteni da se može jamčiti javna sigurnost. - Među brojnim poginulima je i deset članova gradske vatrogasne službe te sedam liječnika i osam medicinskih sestara. Dvije su bolnice potpuno uništene, jedna dječja, a druga gdje su se liječile osobe pozitivne na COVID-19, dok je ukupna šteta, prema prvim procjenama, oko pet milijardi dolara - kazao je gradonačelnik Marwan Abboud.
Ministarstvo vanjskih poslova u Zagrebu jučer je priopćilo da je jedan hrvatski državljanin lakše ozlijeđen te da nema Hrvata među smrtno stradalima. U trenutku eksplozije u Bejrutu se nalazilo 11 hrvatskih pomoraca te je ozlijeđen jedan od njih. Premijer Hassan Diab kazao je da je eksploziju prouzročio amonijev nitrat uskladišten šest godina u skladištu u luci bez ikakvih sigurnosnih mjera. Opasan eksplozivni materijal koji je eksplodirao zapravo je, kako tvrde ruski mediji, umjetno gnojivo zaplijenjeno s ruskog teretnog broda prije šest godina. Brod "Rhosus" pristao je u luku u Bejrutu prije šest godina zbog kvara, a bio je na putu u Afriku s 2750 tona gnojiva na bazi amonijeva nitrata. Ruski mediji tvrde da je brod, koji je plovio iz gruzijske luke Batumi u Mozambik, u vlasništvu ruskog državljanina Igora Grečuškina, rođenog u dalekoistočnoj regiji Habarovsk, s prebivalištem na Cipru. Nakon što je "Rhosus" pristao zbog kvara, Grečuškin je, tvrdi posada broda, napustio brod a da nije isplatio posadu, nakon čega je opasni teret iskrcan u skladište gdje je ostao godinama.
Američki predsjednik Donald Trump ne vjeruje da je eksplozija u bejrutskoj luci bila nesreća. - Sastao sam se s nekoliko generala i prema onome što su mi rekli, sumnjamo da je riječ o napadu nekom vrstom bombe - rekao je Trump, nakon čije se izjave oglasila i američka vojska tvrdeći kako nema nikakvih dokaza da je posrijedi bomba ili bilo kakav napad Izraela na skladište oružja Hezbollaha jer bi o takvom napadu američka vojska zasigurno bila unaprijed obaviještena. Više zemalja ponudilo je pomoć Libanonu, među kojima i Turska koja sudjeluje u potrazi za preživjelima pod ruševinama. Pomoć Libanonu također su ponudili SAD i Izrael te Nizozemska. Indikativno je da je Izrael, kao Libanonu neprijateljska zemlja, ispraznio dvije svoje bolnice i ponudio ih libanonskim vlastima da prebace svoje ranjene te je spreman preko posrednika poslati velike količine medicinske pomoći unesrećenom libanonskom narodu. S druge strane, neki mediji u arapskim zaljevskim zemljama, pogotovo u Saudijskoj Arabiji, huškački pišu da je Izrael napao skladište oružja Hezbollaha.
Saudijci optužuju Hezbollah
Nakon što je Izrael to demantirao, saudijski mediji pisali su kako, prema njihovim obavještajnim podacima, Hezbollah stoji iza te eksplozije tvrdeći da Hezbollah želi skrenuti pozornost s izricanja presude na Haaškom sudu u petak četvorici osumnjičenih pripadnika Hezbollaha zbog napada 2005. u kojem je poginuo tadašnji premijer Rafik al-Hariri te još 21 osoba. Cilj takvog huškanja i neprofesionalnog izvještavanja, kako tvrde analitičari, raspirivanje je sukoba između pristaša bivšeg libanonskog premijera Saada Haririja, sina pokojnog Rafika Al-Haririja, i pristaša Hezbollaha. Taj sukob mogao bi prerasti u vjerski sukob u Libanonu jer je eksplozija došla u jeku napetosti između Libanonaca koji podržavaju Hezbollah i njihovih protivnika.