Upropagandnom ratu Zapada i Rusije velika su tema kompanije koje su napustile Rusiju ili tamo obustavile poslovnu aktivnost, kao i one koje to nisu učinile. Isto je i sa zemljama koje su uvele sankcije protiv Rusije. Sve se vodi s gotovo neuobičajenom detaljnošću i preciznošću kao što se upozorava na moguće posljedice uz negativan imidž za kompanije koje ne žele obustaviti poslovanje u Rusiji.
Problem su franšize
U nekim slučajevima poput hotelskih lanaca Marriott ili Accor te lanaca restorana ili dućana poput Burger Kinga i Marks & Spencer stvari nisu toliko jednostavne. Ove grupacije rade na bazi franšiza, odnosno treće strane rade za njih, pa je sve što mogu obustaviti aktivnosti sa svoje strane. Spriječiti dalje korištenje intelektualnog vlasništva u Rusiji jako će teško postići. U slučaju Marks & Spencera situacije je da prava na prodaju robe iz njihova asortimana u Istočnoj Europi drži turska kompanija FiBA. I sada je poznati engleski lanac prekinuo opskrbu svojom robom tu kompaniju. Opasnost vreba i s jedne i s druge strane, ako je vlasnik franšize povezan na neki način s Vladimirom Putinom, ugovor bi se mogao prekinuti, ako nije onda je moguće da će davatelj franšize biti i tužen nakon rata.
Svi su, međutim, itekako svjesni reputacijske štete koju nosi nastavak poslovanja u Rusiji. U tu je svrhu na Sveučilištu Yale čak napravljena i lista koja sadrži 'listu srama', odnosno onih kompanija koje i dalje posluju u Rusiji. Izašla u prvom tjednu ožujka, a dopunjena je jučer, na njoj je 403 "ispravnih" kompanija koje više u Rusiji ne rade ili su suspendirale svoje poslovanje ili su ga smanjile u dovoljnoj mjeri, kao i 36 onih koje odbijaju udovoljiti zahtjevima zapadnog kruga da iz Rusije izađu. Kao i još 53 kompanije koje nastoje nekako kupiti vrijeme nadajući se da će se situacija ubrzo smiriti. U pratećem tekstu uz tu listu objavljenom u utjecajnom poslovnom časopisu Fortune, navodi se da je lista trebala 'ubrzati neke iznenađujuće korporativne poteze', pa je lista proširena, kategorizirana, u nju je uključeno više stručnjaka.
"Rekli su nam kako je naš popis kompanija koje odlaze iz Rusije ili u njoj ostaju dao samopouzdanje hrabrijim direktorima da se odluče. A one hrabre, ali neodlučnije s potvrdom sebi ravnih koju su tražili, kojom su dobili mjerilo koje im je pomoglo da svoje tjeskobne uprave koje žele izbjegavati kontroverze, uvjere da se pridruže stampedu odgovornih poslovnih lidera u napuštanju Rusije", kaže se u tom Fortuneovom tekstu. Lista onih koji odbijaju otići služi, kaže se dalje, kako bi se usmjerili glasovi djelatnika, korisnika i ulagača koji žele izraziti njihovo neslaganje.
"Zapravo, prvog dana kako se naša lista pojavila na CNBC-ju dionice su tih kompanija pale za 15 do 30 posto i to na dan kada su indeksi pali za tek dva ili tri posto", kažu autori. Na toj 'crvenoj listi' ima i nama poznatih etiketa, pored svake od tih kompanija stoji i opaska o mogućem razlogu zbog koje ne žele otići iz Rusije. Kod nekih je to broj zaposlenih ali i prihod koji u Rusiji ostvaruju.
Primjerice, Geberit ostvaruje dva posto svojih prihoda u Rusiji, Renault čak 10 posto, banka Societe Generale ima izloženost čak 20 milijardi dolara te tamo ostvaruje 2,8 posto svojih prihoda, Raiffeisen ima izloženost od 25 milijardi dolara. Decathlon ima 50 dućana koji nose prihod od 300 milijuna dolara. Posebno je interesantno što iz Rusije nisu otišla niti braća Koch sa svojim Koch Industries, a radi se o glavnim financijerima konzervativnog krila republikanaca. Ništa drugačije nije niti s državama.
Najviše je povika sa strane Zapada prema državama Bliskog Istoka i Sjeverne Afrike, pogotovo kada se, primjerice, radi o Ujedinjenim Arapskim Emiratima gdje je nedavno bio i Putinu bliski sirijski predsjednik Bashar al-Assad. Ta država ruskim oligarsima pruža utočište, kako za njih osobno, tako i za imovinu. Uloga Saudijske Arabije još je važnija jer zajedno s Rusijom vodi OPEC+, organizaciju koja je pod sve većim pritiskom da počne otpuštati zalihe nafte kako bi se zaustavio rast cijena. Jasno je kako sve države bogate naftom mogu u ovoj situaciji snažno profitirati.
– Ne tražim da se priključe sankcijama, samo tražim da ne profitiraju na europskim i američkim sankcijama - rekao je njemački ministar ekonomije Robert Habeck za posjeta Kataru.
Prijeti siromaštvo
Kada se pogleda popis zemalja koje su do sada uvele sankcije Rusiji, doista se radi o zapadnom krugu Europske unije, SAD i njihovih saveznika poput Japana, Južne Koreje, Australije i Novog Zelanda, pa onda Islanda, Singapura, Bahama, kojima se, jednim dijelom, priključila i Švicarska. Jasno je da neke zemlje, slično kao i spomenute korporacije, imaju razloga ne pridruživati se.
Egipat je, primjerice, jako ovisan o žitaricama koje uvozi iz Rusije i Ukrajine, egipatska je funta već pala za 14 posto, ulagači izvlače novac iz te zemlje otkako je počeo rat, s porastom cijena nafte prijeti siromaštvo tamošnjoj srednjoj klasi. Predsjednik Egipta Al-Sisi osudio je invaziju, no istodobno s Vladimirom Putinom nastoji pronaći rješenje nastale krize.