Prema podacima HZMO-a, krajem listopada mogućnost rada pola radnog vremena uz istodobno zadržavanje svoje mirovine koristio je 33.061 umirovljenik: njihov je broj u porastu, a najviše prema spolu rade muškarci te čine većinu zaposlenih umirovljenika – 21.505. Usporedbe radi, 2022. radilo je oko 23.000 korisnika mirovine, podaci su Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO). Umirovljenici se najčešće zapošljavaju u djelatnostima trgovine na veliko i malo te popravka motornih vozila i motocikala, gdje ih je zaposleno 5568. Slijedi prerađivačka industrija, stručne znanstvene i tehničke djelatnosti, administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti, građevinarstvo te prijevoz i skladištenje.
Najviše je zaposlenih umirovljenika u Zagrebu – 9508, a slijede Splitsko-dalmatinska županija s 3636 zaposlenih te Primorsko-goranska, Istarska i Zagrebačka. U HZMO-u ističu kako ne postoji dobno zakonsko ograničenje do kada umirovljenici mogu nastaviti raditi, a oni koji su stekli najmanje jednu godinu dodatnog staža, odnosno ako su radili dvije godine na pola radnog vremena, imaju pravo podnijeti zahtjev za ponovno određivanje mirovine.
Duži ostanak u svijetu rada potiče se tako da se osiguranicima nakon propisane dobi za starosnu mirovinu i 35 godina staža polazni faktor za određivanje mirovine povećava za 0,45 posto za svaki mjesec duljeg rada, a najviše za pet godina. To znači da se mirovina može uvećati za maksimalno 27 posto ako netko radi dodatnih pet godina do svoje 70. godine. Među onima koji se zapošljavaju nakon umirovljenja jest i 6901 korisnik prijevremene mirovine i broj im raste. Muškarci u prijevremenu mirovinu mogu otići s navršenih 60 godina života i 35 godina mirovinskog staža, a od 1. siječnja 2030. izjednačit će se uvjeti za žene i muškarce: za žene još traje prijelazno razdoblje koje se svake godine povećava za tri mjeseca.