Prije točno 72 godine Plitvička jezera proglašena su Nacionalnim parkom. Na taj je dan javnost upoznata i sa sudjelovanjem u europskom "Green dealu", zelenom planu očuvanja šuma kojim se predviđa sadnja čak tri milijarde šumskih sadnica do 2030. godine. Najsuvremenijom tehnologijom prebrojeno je i koliko stabala ima na Plitvicama, javlja HRT.
Plitvička jezera čine tek 1% površine tog našeg najvećeg i najstarijeg nacionalnog parka, a 81% čine šume.
Lidar tehnologijom, laserima i satelitima, izračunali su da ima točno 4.007.362 stabla.
- Osim šta smo prebrojali sva drva, odredili smo i njihovu visinu, odredili smo prsni promjer i odredili smo njihovu masu, i što je bitna stvar, odredili smo količinu ugljika koji je vezan u tim stablima, kazao je Kazimir Miculinić, stručni voditelj JU NP-a Plitvička jezera.
Kreće pošumljavanje
Europski zeleni plan predviđa sadnju 3 milijarde stabala do 2030. godine kao dio strategije u borbi protiv globalnog zatopljenja. Plitvičke su šume europski primjer očuvanja prašume.
- To je zahvaljujući prirodnim šumama u kojima se ne siječe, znači ne možemo gledati samo drvnu masu, kazao je Nikola Magdić, voditelj Odjela šumskih ekoloških sustava JU NP Plitvička jezera.
Posjetitelji pak smatraju da naši nacionalni parkovi više vode brigu o turizmu i dobiti, a manje o zaštiti, a kao narod još uvijek ne znamo čuvati jedinstvenu prirodu koja nas okružuje.
- Nema dobrog upravljanja šumama i nema dobrog upravljanja općenito s prirodnim ljepotama u Hrvatskoj, kaže Selma iz Osijeka.
- Kao prvo, koristimo plastike koje zagađuju apsolutno sve, zagađuju zemlju, uništavaju ribe, životinje koje to slučajno pojedu, smatra Katarina iz Zagreba.
Plitvičke šume godišnje mogu apsorbirati količinu ugljikovog monoksida koju ispusti 32.000 vozila. Zato su šume važne, kao i njihova zaštita, ističu u Parku koji je već 42 godine primjer svjetske prirodne baštine pod UNESCO-ovom zaštitom.