Na lokalitetima različite starosti, na manje ili više pristupačnim terenima, skupine arheologa diljem svijeta provode više desetaka tisuća istraživanja. Svako je specifično, no za svako se oni koji ih provode nadaju da će biti epohalno te da će svojim značenjem promijeniti naše shvaćanje povijesti.
Za vikend se tako svijetom proširila vijest iz Egipta gdje je skupina istraživača objavila da su u Saqqari, nekropoli u okolici Kaira, iskopali 4400 godina staru grobnicu svećenika imena Wahtye.
Odlična godina
Egipatski ministar za starine Khaled al-Anani izjavio da je grobnica, čiji su zidovi ukrašeni živopisnim slikama, izvanredno očuvana te da je riječ o veoma važnom otkriću, no treba napomenuti da je Egipat u posljednjih nekoliko mjeseci objavio cijeli niz rezultata istraživanja radi oživljavanja uzdrmanog turizma.
- Dolina kraljeva sigurno je i dalje najatraktivniji arheološki lokalitet na svijetu, tamo rade brojne ekipe i gotovo svakog dana otkriju nešto novo. Naravno, nije svako otkriće jednako bitno te treba biti oprezan kad im se daje na važnosti. Javnost i mediji vole senzacije, no ne treba pretjerivati - objašnjava Sanjin Mihelić, ravnatelj Arheološkog muzeja u Zagrebu. Napominje i kako je određivanje važnosti nekog otkrića subjektivno jer je nekim znanstvenicima važnije jedno razdoblje ili lokalitet, a drugima drugo. Ipak, smatra kako se mogu izdvojiti tri otkrića koja su obilježila 2018. godinu koja je, sudeći po broju nalaza, bila veoma plodonosna.
U arheološkom svijetu najvažnijom se smatra potvrda da je na kamenu u južnoafričkoj špilji Blombos pronađen najstariji poznati ljudski crtež na svijetu. Dug četiri i tek centimetar širok kamenčić "prošaran" je prirodnim oker pigmentom sa šest okomitih i tri vodoravne linije, zbog čega su mediji pisali da su arhaični Homo sapiensi crtali poznati internetski znak "hashtag". Šalu na stranu, potvrđeno je da se radi o djelu lovca-skupljača otprije 73 tisuće godina što znači da je čak 30 tisuća godina stariji od svih poznatih apstraktnih crteža.
- Taj je kamenčić ranije pronađen, ali do sad istraživači nisu bili sigurni je li uistinu riječ o djelu čovjeka ili se priroda "zaigrala" - objašnjava Sanjin Mihelić. Arheolog Christopher Henshilwood koji je vodio istraživanje izjavio je pak da nagli prekid linija ukazuje na to da je riječ o fragmentu te da je izvorni crtež bio veći. Otkriće iz špilje koja je smještena 300 kilometara istočno od Cape Towna pokazuje, dakle, da je sposobnost apstraktnog razmišljanja ljudske vrste starija nego što se mislilo. Homo sapiens se u Africi pojavio prije 315 tisuća godina i potom se proširio svijetom, a upravo je to tema drugog velikog otkrića 2018. godine. Znanstvenici su, naime, na izraelskoj gori Karmel uspjeli potvrditi da je upravo tamo najranije nalazište Homo sapiensa izvan Afrike. Treće veliko otkriće vezano je uz podvodnu arheologiju i pronalazak 2400 godina starog grčkog teretnog broda na dnu Crnog mora.
- Specifičnost ove olupine je što je fantastično očuvana. Nevjerojatno je da je toliko dugo brod bio na dnu mora - objašnjava Mihelić. Brod je pronađen u blizini bugarske obale, na takozvanom "groblju brodova", gdje je već locirano 60-ak olupina iz doba stare Grčke, Rima te Bizantskog i Osmanskog Carstva. Ovaj je brod, međutim, najstarija netaknuta olupina na svijetu s potpuno očuvanim kormilom i jarbolom. Imao je i vesla te jedra, a pretpostavlja se da se na njemu vozilo 25 muškaraca koji su doživjeli brodolom u oluji. Brod će na morskom dnu i ostati jer bi bilo preskupo vaditi ga, no ovo je prvi put da je takav cjeloviti brod viđen, jer je do sada bio isključivo nacrtan na posuđu.
- Ovo će otkriće izmijeniti naše poimanje pomorske gradnje i jedrenja u antičko doba - objasnio je John Adams, direktor Centra za pomorsku arheologiju Sveučilišta Southampton koji je vodio istraživanje. Brod je na oko dva kilometra dubine pronašla englesko-bugarska ekspedicija koja već tri godine pretražuje dno Crnog mora. Za istraživanja koriste sonare i vozila na daljinsko upravljanje opremljena posebnim kamerama. - Mnoga istraživanja traju godinama, a njihovi rezultati mogu odjeknuti tek kada su definitivno potvrđeni. Ima mnogo primjera u kojima znanstvenici misle da su našli nešto, no to se tek kasnije potvrdi ili opovrgne - kaže Mihelić, a kao primjer navodi stari sarkofag koji su u lipnju građevinski radnici slučajno pronašli na gradilištu stambene zgrade u egipatskoj Aleksandriji.
S obzirom na to da je 2000 godina star sarkofag od crnog granita bio najveći dosad otkriven u gradu, znanstvenici su odmah posumnjali da je riječ o nikad pronađenoj grobnici Aleksandra Velikog, a tamošnji su mediji čak počeli pisati o proročanstvu koje predviđa da će u slučaju pronalaska i otvaranja te grobnice tama zavladati svijetom. No, na kraju se ispostavilo kako je riječ o posljednjem počivalištu troje članova građanske obitelji.
Senzacija i iz Hrvatske
Senzacionalnim otkrićem ove godine može se pohvaliti i Hrvatska. U svibnju je arheološka ekipa na čelu sa znanstvenikom Hrvojem Potrebicom pronašla ključni dio Lumbardske psefizme, jednog od najvažnijih svjetskih spomenika starogrčke povijesti starog 2300 godina. - Riječ je o kamenoj steli koju su Grci podigli kada su tamo osnovali koloniju za koju se ni danas ne zna kako se zvala - govori Sanjin Mihelić te dodaje kako su prvi fragmenti razlomljene stele pronađeni još u 19. stoljeću. Kaže i da je pronađeni komad veoma važno otkriće, i u europskim i svjetskim razmjerima. Hrvatska se odmah povezala s Grčkom te je dogovoreno da će spomenik kao poklon biti poslan na posudbu u Atenu, gdje će biti izložen 2020. Već je dogovoren nastavak istraživanja na tom lokalitetu.