Analitičar Samuel Ramani u svojoj novoj kolumni za britanski Telegraph ističe kako Gruzija, nekad obećavajuća demokracija, ubrzano klizi prema diktaturi pod ruskim utjecajem, dok Zapad, smatra Ramani, pasivno promatra razvoj situacije. Tekst pod naslovom "Putin je upravo ostvario još jednu pobjedu – no Zapad i dalje zabija glavu u pijesak" oštro kritizira zapadne lidere zbog njihova nedjelovanja dok Gruzija, postsovjetska država na političkom razmeđu između Rusije i Zapada, sve više pada pod utjecaj Kremlja.
Ramani navodi da je proruska stranka Gruzijski san (GD) proteklog vikenda pobijedila na parlamentarnim izborima s 53,93% glasova, no rezultat je, kako kaže, opterećen optužbama za izbornu prijevaru. Nepravilnosti su, prema gruzijskoj predsjednici Salome Zurabišvili, toliko ozbiljne da ih je nazvala "ruskom specijalnom operacijom". Organizacija Transparency International Georgia iznijela je dokaze o velikom broju povreda izbornog procesa, uključujući stotine fotografija i videozapisa koji dokumentiraju nepravilnosti, od višestrukog glasanja do porasta glasova za GD u određenim okruzima s 50% na 90%.
Vođa Gruzijskog sna, milijarder Bidzina Ivanišvili, odmah nakon izbora najavio je zabranu oporbenih stranaka pod optužbama za "ratne zločine". Ramani smatra da će ovaj potez dodatno približiti Gruziju Kremlju. Ivanišvili, naime, tvrdi da bi se Gruzija trebala ispričati za "provociranje" Rusije koje je rezultiralo ruskom invazijom 2008. godine te zagovara konzervativne vrijednosti u skladu s ruskim stavovima.
Dok Gruzijski san transformira Gruziju u autoritarnu prorusku državu, Zapad se, prema Ramanijevim riječima, pokazuje kao nijemi promatrač. Američki državni tajnik Antony Blinken izrazio je tek općenitu osudu "kršenja međunarodnih normi", dok je Europska unija pozvala na istragu, a mađarski premijer Viktor Orbán čak je osobno posjetio Tbilisi kako bi čestitao Gruzijskom snu na pobjedi.
Ramani naglašava kako ovaj zapadni stav nije novost. Kada je Rusija 2008. godine izvršila invaziju na Gruziju i priznala Abhaziju i Južnu Osetiju kao neovisne države, SAD i EU nisu sankcionirali ruske dužnosnike. Europa je čak potpisivala nove energetske ugovore s Rusijom, a tadašnji američki predsjednik Barack Obama pokušao je resetirati odnose s Moskvom.
Od kada je GD preuzeo vlast 2012. godine, posljedice Ivanišvilijeve proruske politike postajale su sve očitije. Nakon što je GD donio zakon o registraciji stranih agenata u svibnju ove godine, EU je dva mjeseca čekala prije nego što je obustavila kandidaturu Gruzije za članstvo i suspendirala 30 milijuna eura financijske pomoći. Početkom listopada EU je upozorila da će odnosi s Gruzijom trpjeti, no Ivanišvili se oglušio na ovo upozorenje i nastavio prijetiti gruzijskoj oporbi.
Prema Ramaniju, ako Zapad ne poduzme jedinstven i odlučan stav protiv zloporaba vlasti Gruzijskog sna i ruskog miješanja u demokraciju Gruzije, zemlja bi se mogla trajno udaljiti od demokratskih vrijednosti i pasti pod rusku kontrolu. Osim toga, upozorava Ramani, s Bjelorusijom i Gruzijom u ruskoj orbiti, ojačana Moskva mogla bi dodatno destabilizirati proeuropske vlade u Moldaviji i vršiti pritisak na Armeniju. Ramani završava apelom na Zapad da postavi jasnu crvenu liniju protiv zloporaba moći Gruzijskog sna i subverzije ruskog utjecaja. "Zapad mora postaviti crvenu liniju protiv zloporaba moći GD-a i ruske subverzije gruzijske demokracije. Ne samo zbog Gruzije nego i zbog interesa europske sigurnosti", zaključuje utjecajni analitičar.