Prosječna cijena traženih stanova trenutačno se u Zagrebu kreće oko 2120 eura po kvadratu, a kuća 1333 eura. Splitski kvadrat stana prodaje se za 2980 eura, a kuće za 3040 eura. U Dubrovniku za kvadrat stana traže prosječnih 3780 eura po kvadratu, a kuće 4080 eura. Zadarski su traženi kvadrati 2240 eura za stan i 1565 za kuću, u Puli je četvorni metar stana 1740 eura, a kuće 1580 eura. U Osijeku je tražena cijena 1066 eura za kvadrat stana i 723 eura za kuću, navodi Njuškalo.
Manje dnevnog najma
U ožujku, uoči karantene, tražene su cijene bile tek koji euro gore ili dolje. Hrvatska u posljednje vrijeme prednjači po skoku cijena nekretnina u svojem glavnom gradu za oko 15 posto na godišnjoj razini. U naseljima u kontinentalnom dijelu zemlje nema cjenovnog buma, a uglavnom nema ni kupaca. Tržište nekretnina nakon proljetnog zastoja u prodaji ponovno je u uzletu, posebno u glavnom gradu, ali i popularnim lokacijama uz more te se dvije trećine svih kupoprodajnih transakcija u zemlji ugovori u Zagrebu i priobalju.
Prema najvećem oglasniku nekretnina Njuškalu, trenutačno je u prodaji oko 167 tisuća nekretnina, među kojima je oko 140 tisuća stambenih nekretnina. Vlasnik zagrebačke agencije za nekretnine Peđa Kovačević kaže da je intenzitet posla gotovo identičan pretkoronskom razdoblju. Rujan je, inače, zbog povratka studenata i početka nove studentske godine zlatno doba za one koji posreduju u najmu stanova.
Ponuda stanova za najam veća je od uobičajene i zato što se dio vlasnika odlučio prebaciti sa zamrlog dnevnog na dugoročniji podstanarski najam. Kovačević kaže da su cijene podstanarskih stanova neznatno pale u odnosu na razdoblje prije korone. Kad je o prodaji riječ, novi su stanovi uglavnom razgrabljeni, a prolaze i stariji. Primjerice, šezdesetak kvadrata renoviranog stana u jednoj obnovljenoj stambenoj zgradi u Utrini prodano je za 110 tisuća eura.
– Rast cijena stambenih nekretnina u proteklom je razdoblju ponajprije bio uzrokovan snažnom potražnjom. Uz povijesno niske kamatne stope na stambene kredite, među činiteljima koji su pridonosili jačanju potražnje izdvajali su se povoljni trendovi na tržištu rada i pozitivna očekivanja potrošača oko isplativosti ulaganja u nekretnine, koji su obilježili razdoblje do početka 2020., te državni program subvencioniranja stambenih kredita, tvrde analitičari središnje banke u redovitoj analizi financijske stabilnosti.
Ušli u dug i propali
Cijene novih stanova rastu i zbog toga što se ponuda novih stambenih nekretnina relativno sporo prilagođavala povećanoj potražnji.
– Razlog smanjenom kapacitetu građevinskog sektora da efikasnije reagira na tržišna kretanja djelomice leži u snažnom šoku koji je taj sektor pretrpio tijekom prethodne krize. Visoka prezaduženost znatno je otežala poslovanje građevinskih poduzeća, od kojih su mnoga u međuvremenu i bankrotirala – navodi HNB.
Prilagodbu ponude usporio je i nedostatak radne snage jer je dio prekograničnih radnika koji su bili zaposleni u ovom sektoru napustio zemlju, a to je nakon ulaska Hrvatske u EU učinio i dio domaćih radnika, navode u središnjoj banci.