Feminizam s jakom mržnjom prema muškarcima ili prokazivanje seksualnih izgrednika koji su iskoristili moć, novac, poziciju i dominaciju nad ženom namećući joj etiketu seksualnog objekta?
Pitanja su to koja su zbog niza događanja u posljednjih nekoliko mjeseci podijelila Ameriku i Europu. U nizu optužbi muškarca za seksualna zlostavljanja žena otišlo se u krajnost. Izgubila se razlika između stvarnog seksualnog zlostavljanja i običnog flerta. Žene poruke ili razgovore s muškarcima koji ih ne privlače tumače kao seksualno zlostavljanje... Ima li granice između stvarnog seksualnog zlostavljanja i flerta i je li uopće moguće usuglasiti se o tome na svjetskoj razini?
Gdje su granice odnosa
Odgovor naših psihologa i sociologa jednostavan je: sve ovisi o osobnom dojmu osobe, njezinim prethodnim iskustvima, ali krajnosti nikome nisu prihvatljive. Podjela s početka teksta zakuhala se u Hollywoodu nakon što su u javnost procurile teške i osuđujuće optužbe protiv hollywoodskog producenta Harveyja Weinsteina, nakon čega je u 40-ak dana uslijedila lavina prijava protiv glumaca, producenata, režisera koji su međusobno optuživali kolege i kolegice za silovanja, neprimjerena ponašanja kao i dovođenje u neugodnu situaciju. Pod zlostavljanje su podvedeni i predugi pogled upućen ženi, poruke u kojoj se muškarci udvaraju kolegicama s posla ili ženama iste profesije, slučajni dodir. Na takvu su krajnost, uz naglasak da razlike postoje, reagirale Francuskinje – stotinu uglednih žena, akademkinja, umjetnica, znanstvenica predvođenih glumicom Catherine Deneuve, poručujući kako “feministički pokret” uništava seksualnu slobodu pa, umjesto da razvoj situacije pomaže ženama, ističu, on pomaže svima koji su protiv “seksualnosti i muškaraca”. – Muškarce tjeraju s radnih mjesta, čak i kada samo dotaknu nečije koljeno ili pokušaju “ukrasti” poljubac. Silovanje je zločin, ali udvaranje ženama nije niti je napadno kada se muškarac ponaša kao gentleman. Žene su oduvijek trebale biti svjesne da je prirodna seksualnog nagona divlja i agresivna. No dovoljno smo bistre da shvaćamo da se to ne smije miješati sa seksualnim zlostavljanjem – istaknule su Francuskinje u svome otvorenom pismu objavljenom u Le Mondeu. Da ne treba miješati kruške i jabuke, kao i da je riječ o svojevrsnom “lovu na vještice” u kojem su vještice sada muškarci, mišljenje je i sociologa Dražena Lalića. – U mnogočemu su žene koje upozoravaju na seksualna zlostavljanja u pravu. Svako je takvo ponašanje za osudu, kao što je za osudu da netko koristi moć, imetak, svoju poziciju da bi realizirao svoj seksualni poriv. No u svemu postoji granica i društvo se treba dogovoriti koja je to granica. Krajnosti nas dovode do gubitka spontanosti između muškarca i žene. A odnosi između muškarca i žene trebaju biti u skladu s prirodom i kulturom, isključujući iz takva odnosa bilo koju vrstu zlostavljanja – kazao je Lalić. Ističe da nije slučajno da su protiv kampanje “Me Too”, koja je zavladala Amerikom, prve reagirale upravo Francuskinje boreći se za granice u optužbama za seksualno zlostavljanje. – U svemu postoji granica pa i u slobodi. Kada bi se ti američki stavovi i shvaćanja prenijeli na Europu, bio bi to veliki problem, naročito u kontekstu depopulacije – kazao je Lalić. Zagovornik je bez daljnjeg pristojne i prihvatljive mjere u odnosima. A da bi nas takve dvije krajnosti mogle dovesti do ludila i s odnosa muškarca i žene projektirati se i na odnose s prijateljima i susjedima u kojima svatko mora paziti na to koliko koga promatra ili koliko dugo s kim razgovara, smatra i psihologinja Dubravka Miljković. – Po običaju se pretjeruje – kaže naglašavajući kako sve ostaje na interpretacijama. Sjeća se svog puta u Ameriku još prije 12 godina kada je za dolaska dobila upute kako se ponašati u javnom prijevozu. Kaže, definirano im je koliko je sekundi pristojno promatrati istu osobu, a sve iznad tih nekoliko sekundi, kaže, moglo se tumačiti kao svojevrsno izazivanje ili čak zlostavljanje.
Od frustracije do optužbe
– Riječ je o tome kako će netko izgovoreno, ili kako će netko dobivenu poruku, interpretirati. Uostalom netko može biti frustriran što nema udvarače ili u radnoj okolini sebi možda želi dati na značenju pa druge bez važnih dokaza optužiti za zlostavljanje. Posve je drugi slučaj kada netko ne može, primjerice, u tvrtki napredovati niti dobiti povišicu jer je osobu koja o tome odlučuje odbila ili kada doista proživi seksualno zlostavljanje, koje je za svaku osudu. No igra moći i lažne optužbe posve se razlikuju – kaže Miljković.