Srbijanski predsjednik Tomislav Nikolić ocijenio je u petak da Hrvatska, poništenjem presude kardinalu Aloziju Stepincu, "zatrpava jame u koje su ustaše pokapale Srbe" i riskira da ostane bez potpore civiliziranog svijeta.
Zagrebački sud poništio je presudu Stepincu iz 1946. uz obrazloženje da grubo krši sadašnja i tadašnja temeljna načela kaznenog prava civiliziranog dijela čovječanstva,
"Hrvatska zatrpava jame u koje su ustaše pokapale Srbe, ali ako ovako nastavi iskopat će ponor u koji će upasti i ostati sama, bez potpore civiliziranog, anifašističkog i antinacionalnog dijela čovečanstva", izjavio je Nikolić za internetsko izdanje lista Blic.
"Stepinac nikada nije osuđen u Hrvatskoj, kako u NDH tako i u današnjem pravnom slijedbeniku te ustaške države. Osuđen je u Jugoslaviji, a Srbija je pravni slijedbenik svih zemalja bivše Jugoslavije, i s tim su suglasne sve novostvorene države", dodao je.
Srbijanski predsjednik presudu vidi kao pritisak na papu Franju "da odustane od utvrđivanja istine i kanonizira bivšeg kardinala".
"Svoje stajalište o ulozi Stepinca u Drugom svjetskom ratu prenio sam papi Franji u izravnom razgovoru prilikom posjeta Vatikanu", podsjetio je Nikolić i naglasio kako osobno priprema dokaze koje će predočiti mješovitom povjerenstvu Katoličke i Srpske pravoslavne crkve.
"Poglavar Rimokatoličke crkve mi je rekao da neće žuriti s odlukom zato što bi Stepinac bio prvi krišćanski svetac koga SPC i ostale pravoslavne crkve ne bi priznale", navodi Blic citirajući Nikolića.
Presuda nadbiskupu Alojziju Stepincu iz 1946. poništena je jer grubo krši sadašnja i tadašnja temeljna načela materijalnog i procesnog kaznenog prava civiliziranog dijela čovječanstva, zaklučio je sudac Ivan Turudić obrazlažući odluku o reviziji presude kojom je Stepinac kažnjen sa 16 godina zatvora i prisilnog rada te petogodišnjim gubitkom političkih i građanskih prava.
Stepinca je u rujnu 1946. tadašnje Javno tužilaštvo NR Hrvatske, temeljem "Zakona o krivičnim djelima protiv naroda i države", optužilo da je surađivao s talijanskim i njemačkim okupatorom te ustaškim režimom u NDH, za nasilno katoličenje pravoslavaca, za pomaganje ustaškom režimu, ali i neprijateljsku propagandu nakon kraja rata.
Presudu je 11. listopada 1946. donio Vrhovni sud koji ga je proglasio krivim po svim točkama optužnice.
Zahtjev za revizijom presude podnio je u ime obitelji Boris Stepinac, a na sjednici izvanraspravnog vijeća i predstavnica Državnog odvjetništvaa kazala je da je suglasna s revizijom i predložila da sud poništi pobijanu presudu u cijelosti.