Ni 15 mjeseci nakon početka rata Rusije protiv Ukrajine njemačka obavještajna služba BND ne vidi indicije za moguću destabilizaciju režima ruskog predsjednika Vladimira Putina. Unatoč pojedinačnim kritikama, primjerice zbog prespore isporuke streljiva, nema naznaka da bi sustav bio poljuljan ili da bi mogao pasti, rekao je šef BND-a Bruno Kahl. No pri tome je napomenuo da se pad režima ne može u potpunosti isključiti.
„Rusija je još uvijek u stanju dugoročno voditi rat", s uvijek novim regrutiranim vojnicima, izjavio je Kahl na Saveznoj akademiji za sigurnosnu politiku (BAKS) u Berlinu. I dodao da to vrijedi i za naoružanje i streljivo. Zato nema govora o slabostima ili o tome da bi aktivnosti mogle biti obustavljene, smatra Kahl. On dodaje da ipak postoje ranjive točke i moguća iznenađenja, primjerice što se tiče sposobnosti oružanih snaga. Također je upozorio da bi Putin mogao imati uspjeha sa svojom strategijom kod koje se oslanja na faktor vrijeme i masovnost snaga, ako Zapad ne bude dostatno podržavao Ukrajinu i organizirao otpor, piše Deutsche Welle.
„Putin je na kraju krajeva taj koji donosi odluku"
Na pitanje kada je BND točno znao da će Rusija napasti susjednu Ukrajinu, Kahl je odgovorio: „Otprilike 14 dana prije početka rata mi smo također utvrdili fenomene koje nije bilo moguće drugačije protumačiti." Ruski rat protiv Ukrajine je počeo 24. veljače prošle godine.
Kahl je odbacio kao neopravdane kritike da su tajne službe SAD-a i Velike Britanije puno ranije znale da će izbiti rat nego što je to znao BND. On je objasnio da su te službe vjerojatnost izbijanja rata predvidjele na temelju određenih kriterija i kretanja koja su promatrali. Nasuprot tome, rekao je Kahl, za BND je bila važna činjenica da je na kraju krajeva Putin taj koji donosi odluku. Za šefa Kremlja je ta odluka ovisila o mnogim stvarima, dodao je Kahl, ali one se nisu sastojale u „brojanju raketa ili oklopnih vozila".
Šef BND-a o eksploziji na plinovodima
Šef BND-a se osvrnuo i na još uvijek nerazjašnjenu eksploziju na plinovodima Sjeverni tok 1 i 2. On je izrazio nadu da će se uskoro doznati pozadina tog događaja. Ali je dodao da „nijedna zemlja na svijetu trenutačno nije u stanju reći" tko su bili počinitelji ili koga bi se moglo isključiti kao potencijalnog počinitelja. I istaknuo da samo mjesto eksplozije pod vodom predstavlja „znatan izazov" za istragu.
Prošlog vikenda su razni mediji ponovo izvijestili da očito mnogi tragovi vode u smjeru Ukrajine. Glasnogovornik njemačke vlade Steffen Hebestreit se nije želio očitovati o tim izvještajima. Kroz plinovod Sjeverni tok 1 Rusija je sve do eksplozije Njemačkoj i drugim europskim državama isporučivala plin iz Sibira. Sjeverni tok 2 zbog početka rata u Ukrajini nije bio ni pušten u pogon. Oba plinovoda su oštećena u eksploziji koja se dogodila u rujnu prošle godine.