U Hrvatskoj su 92 slučaja novooboljelih od koronavirusa, preminulih nema. Ukupno su dosad oboljela 3953 građana, a oporavilo ih se 2629, dok je ukupan broj preminulih 120. Smrtnost od COVID-19 znatno se smanjila dolaskom toplijih dana, pokazuje studija provedena u osam europskih i 15 kineskih bolnica, koju je provela međunarodna skupina sastavljena od 51 znanstvenika iz osam zemalja, među kojima su i hrvatski mikrobiolog prof. Gordan Lauc i prof. Dragan Primorac iz Genosa, inače i članovi Znanstvenog savjeta Vlade RH.
Velika studija koja pokazuje sezonalni učinak virusa SARS-CoV-2 uključila je 6914 pacijenata hospitaliziranih zbog COVID-19 te 37.187 osoba koje su samostalno prijavljivale simptome COVID-19 u Velikoj Britaniji.
Primjer južne hemisfere
– Praćen je individualni tijek bolesti 6914 hospitaliziranih pacijenata. U svim bolnicama je uočeno da se smrtnost znatno smanjila. Za to postoji više mogućih objašnjenja, no istraživanje upućuje da je najvjerojatnije objašnjenje promjena temperature, tj. dolazak proljeća – kaže G. Lauc i naglašava kako se nije virus promijenio, već je riječ o učinku koji je posljedica uvjeta u kojima virus djeluje na čovjeka.
Objasnio je i da molekularni mehanizmi koji su podloga sezonske prirode respiratornih virusa uključuju dva ključna elementa: glikane i vlažnost zraka.
– Problem u sezoni grijanja je što je relativna vlažnost zraka u grijanim prostorima vrlo niska, što inaktivira našu mukoznu barijeru i omogućava virusima da se lakše šire. U mukusu koji luče naše sluznice nalaze se posebni glikoproteini mucini, čija je glavna zadaća da poput parangala love viruse i bakterije koji se onda mukocilijarnim transportom iznose iz dišnog sustava. To je prva barijera protiv patogena, no ona nažalost ne funkcionira ako je dehidriramo suhim zrakom. Čini se da je prestanak grijanja umanjio težinu simptoma u cijeloj Europi, no to nažalost znači da se virus zapravo nije promijenio i da bismo s početkom sezone grijanja mogli ponovo imati više teških oblika bolesti – opisuje prof. Lauc.
Naime, u sezoni grijanja bez dodatnog ovlaživanja zraka, u grijanim prostorima relativna vlažnost zraka može biti i ispod 20%, što isušuje našu mukoznu barijeru i onemogućava učinkovito uklanjanje virusa, a to pogoduje progresiji bolesti.
Kako je naveo i na svojoj Facebook stranici, u većem dijelu svijeta trenutačno je manje smrtnih slučajeva te je pao broj teških slučajeva, samo još nije jasno je li smanjen broj teških slučajeva posljedica sezonalnosti ili smanjenog broja infekcija zbog socijalnog distanciranja. Većina drugih koronavirusa pokazuje snažnu sezonsku prirodu, ali za SARS-CoV-2 postoje milijuni potvrđenih slučajeva zaraze i u tropskim dijelovima svijeta, što dokazuje da se virus također može učinkovito prenijeti u toplim i vlažnim uvjetima.
Međutim, osim utjecaja na prenošenje virusa, toplo vrijeme može utjecati i na sposobnost ljudi da se bore protiv virusa i tako spriječiti razvoj teškog oblika bolesti. U ovo se istraživanje išlo nakon što je dolaskom proljeća uočen snažan i statistički bitan pad smrtnosti u svim bolnicama u Europi, a također se smanjila i težina bolesti. Isti se obrazac pokazao i analizom pojedinačnih podatak o simptomima 37.187 osoba koje su prijavljivali simptome putem aplikacije Covid Symptom Study App u Velikoj Britaniji.
– Nakon što smo potvrdili da smanjenje težine i smrtnosti COVID-19 nije uzrokovano promjenom u dobnoj strukturi pacijenata, usredotočili smo se na promjenu temperature i potvrdili da je početak proljeća najvjerojatnije objašnjenje opaženih promjena. Povećanje prosječne temperature tijekom hospitalizacije za jedan Celzijev stupanj smanjilo je smrtnost za otprilike 15%, što bi moglo objasniti znatan dio smanjene smrtnosti od COVID-19 koju trenutačno vidimo u većini svijeta. Iako je to u ovom trenutku dobra vijest, to nažalost znači da bi s povratkom zime mogao ponovo nastupiti teži „zimski“ COVID-19, a čini se da to upravo sada vidimo na južnoj hemisferi gdje sada počinje zima i vidimo sve više teško oboljelih – naveo je prof. Lauc.
Nisu ni znanstvenici jedinstveni
Teoriju o grijanim prostorima i dehidraciji sluznice te potrebi vlaženja zraka u grijanim zatvorenim prostorima, u kakvima uglavnom boravimo tijekom hladnijeg vremena, naš je cijenjeni mikrobiolog iznosio i prethodnih mjeseci, tijekom lockdowna, kao koristan način borbe protiv COVID-19. Naveo je tada neke jednostavne primjere ovlaživanja zraka u domu, poput mokrih ručnika na radijatoru, kuhala za vodu ili običnog lonca s vodom koju pustimo da ispari i tako poveća vlagu u zraku. Ova studija na velikom uzorku to i potvrđuje. Na primjedbu da je u Srbiji ovih dana velik broj umrlih od COVID-19, prof. Lauc kaže:
Mislim da oni imaju puno više zaraženih nego što misle i da je zbog toga toliko umrlih. Sezonalnost smanjuje smrtnost za 5 do možda najviše 10 puta. Nisu ni znanstvenici jedinstveni.
Prof. Stipan Jonjić, pročelnik Zavoda za histologiju i embriologiju te voditelj Centra za proteomiku Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, kaže kako do sada još uvijek nema čvrstih znanstvenih dokaza koji bi potkrijepili tezu o sezonalnosti novog koronavirusa. Između razgovora s dva kandidata kratko nam je odgovorio.
– Profesor Lauc poslao mi je sinoć paper, odnosno njihovo istraživanje, ali u takvoj sam ludnici da ga jednostavno još nisam stigao pročitati. Znanost uvijek traži potvrde, to je tako, rekao sam dan prije i ponavljam, međutim nipošto ne da bih se svađao s kolegama niti ih dovodio u pitanje, nikako. Evo, primjerice, u Indiji sada imate užasnu situaciju s koronavirusom, a grozno je toplo, dakle ne vidim da je toplina tamo pomogla, odnosno da se pokazala sezonalnost virusa. Ali, možda sam u krivu, to je moguće, naravno – dopušta prof. Jonjić.