Prvo je stigla SMS poruka, a nakon nje – suspenzija prava na traženje azila, prva takva mjera u povijesti EU. Upućena svim stranim brojevima mobitela na graničnom području s Turskom, poruka je na engleskom jeziku upozoravala primatelje: “Šalje Helenska Republika: Grčka pojačava graničnu sigurnost na najvišu razinu, ne pokušavajte ilegalno prijeći granicu.” Suspenzija prava na azil stigla je u nedjelju navečer u obliku izjave grčkog premijera Kyriakosa Mitsotakisa nakon sjednice Vijeća za nacionalnu sigurnost: “Od ovog trenutka mjesec dana više nećemo zaprimiti nijedan zahtjev za azil. Aktiviramo članak 78.3 ugovora o funkcioniranju EU kako bismo osigurali europsku podršku.”
Takav razvoj događaja znači da Europska unija 2020. ima sasvim drukčiju reakciju na eskalaciju izbjegličke krize nego 2015., kad je politika otvorenih vrata dovela do propuštanja vala izbjeglica kroz sve zemlje na ruti osim kroz Mađarsku, čiji je premijer Viktor Orbán izgradio ogradu, podigao žilet-žicu i uveo restriktivne zakone koji praktički onemogućuju traženje azila. Ovaj put, nakon što je turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan krajem prošlog tjedna počeo najavljivati da masovno propušta sirijske izbjeglice prema EU, reakcija Bugarske, Grčke i – barem zasad – čitave Unije puno je više orbanovska nego što je bila 2015./2016. godine. Članak europskog ugovora na koji se poziva Grčka govori o “privremenim mjerama” u slučaju da se neka država članica nađe “u kriznoj situaciji zbog iznenadnog priljeva državljana trećih zemalja”. Neki komentatori i političari tvrde da Grčka ni uz pomoć tog članka ne može legalno suspendirati pravo na azil, koje je zajamčeno i UN-ovim konvencijama, no grčka vlada misli da može i hoće.
– Umjesto da sprečava krijumčarenje migranata i izbjeglica, Turska je sama postala krijumčar – priopćeno je iz vlade premijera Mitsotakisa.
Atena poslala vojsku na granicu
Atena je na kopnenu granicu s Turskom poslala vojsku kao ispomoć policajcima koji su tijekom vikenda i suzavcem pokušavali odvratiti prve stotine i tisuće od potencijalno četiri milijuna ljudi kojima je Erdoğan poslao poruku da su njegova vrata prema EU otvorena. Na grčkim otocima tražitelji azila koji dolaze morem nailazili su na novu politiku grčkih vlasti, na praksu protjerivanja i vraćanja, ali i na prosvjede gnjevnih stanovnika tih otoka koji su i vlastoručno, prema izvješćima grčkih medija, pokušavali spriječiti iskrcavanje migranata.
Znakovi da Grčka ne radi sve to sama, nego koordinirano i uz političku potporu ostalih država članica EU, počeli su se pojavljivati već u nedjelju poslijepodne, kad je predsjednik Europskog vijeća Charles Michel najavio da će danas obići grčko-tursku granicu u društvu premijera Mitsotakisa, ili kad je Hrvatska kao trenutačna predsjedateljica Vijeća EU na Twitteru izrazila “punu solidarnost” i podršku Grčkoj i Bugarskoj u obrani vanjskih granica EU nakon Erdoğanove najave propuštanja neregularnih migranata. Potpredsjednik Europske komisije zadužen za migrantsku politiku, Grk Margaritis Schinas, apelirao je na hrvatsko predsjedanje da sazove izvanredan sastanak ministara unutarnjih poslova u formatu Vijeća EU. Sastanak bi se trebao dogoditi do kraja tjedna, a visoki predstavnik za vanjsku i sigurnosnu politiku EU Josep Borrell već je, zbog eskalacije vojnih sukoba u sirijskoj pokrajini Idlib, sazvao izvanredni sastanak ministara vanjskih poslova 27 država članica. Oni su, inače, već otprije imali planiran neformalni sastanak u Hrvatskoj. Unija je, po svemu sudeći, odlučila što čvršćom obranom vanjskih granica prema Turskoj odgovoriti na Erdoğanov pritisak i korištenje izbjeglica iz Sirije u političke svrhe, u pokušaju da natjera europske države da se uključe na turskoj strani u intervenciju u Idlibu, gdje je turska vojska proteklog tjedna imala dosad najveće gubitke u napadu sirijskih snaga na njezine položaje. Turska je vojska u nedjelju uzvratila, srušivši dva borbena zrakoplova sirijskog režima, a prema EU odlučila je okrenuti ploču i promijeniti azilantsku politiku. Ranije su, prema sporazumu EU i Turske iz 2016., turske vlasti aktivno sprečavale sirijske izbjeglice u daljnjem putovanju prema Europi, a od proteklog vikenda aktivno ih potiču da idu prema EU.
‘Erdoğan radi što su radili neki u BiH’
– Shvaćam da je Turska u teškoj situaciji što se tiče izbjeglica i migranata, ali ovo što sada vidimo ne može biti odgovor ili rješenje – rekla je jučer predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen. Turski predsjednik Erdogan ne misli popuštati. Jučer je rekao da je na stotine tisuća izbjeglica već krenulo prema EU te da će “uskoro taj broj biti u milijunima”.
– Nakon što smo otvorili vrata, mnogi su me pozivali da ih zatvorim, ali ja im kažem: gotovo je, vrata su odsad otvorena, sad ćete vi morati podnijeti dio tereta – rekao je Erdoğan, citiran prema agenciji AFP. Njegovi ministri i mediji ne samo da potiču ljude da kao neregularni migranti krenu prema EU nego i, čini se, napuhuju brojke onih koji su već krenuli: podaci s grčke i bugarske strane, naime, pokazuju da je proteklih dana u stvarnosti na granici bilo bitno manje ljudi nego što su turski izvori tvrdili da ih ima.
No novi migrantski val je pokrenut, sad je samo pitanje hoće li odmah biti i zaustavljen na stvarnoj vanjskoj granici EU, u Grčkoj i Bugarskoj, ili će se probiti i do vanjske granice Unije koju drži Hrvatska. Hrvatski diplomatski i sigurnosni izvori nadaju se da neće doći do jačanja pritiska na hrvatskim granicama upravo zato što EU ovaj put odlučnije šalje poruku da brani vanjske granice prema Turskoj. No nitko ne može jamčiti da će novi pristup Europske unije biti uspješan.
Europska granična agencija Frontex očekuje da će se situacija na grčko-turskoj granici dodatno pogoršati, piše u tajnom izvješću agencije koje je procurilo do njemačkog Die Welta. Frontex nema svoje granične policajce, imat će prve takve od sljedeće godine, ali može pod svojim okriljem okupiti granične policajce iz drugih država članica i poslati ih u misiju ispomoći Grcima u nadzoru granice. I to je sada plan, najavio je jučer izvršni direktor Frontexa. Jedan hrvatski izvor s kojim smo razgovarali tvrdi da Erdoğan poticanjem organiziranog dovođenja neregularnih migranata na granicu s EU radi isto ono što je dio struktura vlasti u BiH radio prema Hrvatskoj, u kampu Vučjak, i da su mnogima u EU stvari sada jasnije. Londonski list Sunday Times u nedjelju je izrijekom spomenuo BiH kao jednu od triju država, uz Siriju i Libiju, koje Erdoğan koristi u svom političko-migrantskom pritisku na EU.