Svake godine World Happiness Report objavljuje godišnju ljestvicu najsretnijih zemalja na svijetu. Sedmu godinu zaredom Finska je osvojila prvo mjesto u ukupnom poretku. Ali za osobe mlađe od 30 godina, prvo mjesto pripalo je Litvi, piše Huffpost.
"Mislim da to može biti iznenađujuće", rekla je Junona Almonaitienė, izvanredna profesorica na odjelu za zdravstvenu psihologiju na litvanskom Sveučilištu zdravstvenih znanosti. "Kada gledate iz Sjedinjenih Država, ... to je negdje blizu Rusije", područje koje se često povezuje s opasnošću", rekla je.
"Litva je ponovno stekla svoju neovisnost ne tako davno - bilo je to 1990.", rekao je Antanas Kairys, izvanredni profesor na odjelu opće psihologije na Sveučilištu u Vilniusu. "To znači da su mladi ispod 30 godina cijeli život proveli u neovisnoj Litvi, dok su druge dobne skupine... iskusile surovu stvarnost Sovjetskog Saveza."
Od tada se gospodarstvo Litve poboljšalo zajedno s nacionalnim odnosima — zemlja se pridružila NATO-u i postala članica Europske unije 2004. "Litva je doživjela zaista snažnu transformaciju svoje ekonomije i društva i mislim da je glavni čimbenik ove sreće to što je Litva jaka, sigurna i moderna demokracija", rekao je Kairys. Ali drugi aspekti kulture i normi u zemlji pomažu u raspirivanju sreće kod mladih ljudi. U nastavku stručnjaci navode nekoliko.
Ljudi osjećaju priliku: Prema Kairysu, gospodarski rast Litve ne samo da znači da mladi ljudi općenito imaju više novca, već im stvara buduće prilike. "To znači da imaju priliku školovati se, putovati, birati aktivnosti u slobodno vrijeme, i, zapravo, ako pogledate glavni grad Litve – Vilnius – vidite mlade ljude posvuda i oni rade ono što vole raditi", rekao je Kairys. Još jedno veliko otvaranje vrata je obrazovanje, koje omogućuje Litvancima da nauče nove vještine i započnu različite karijere. "Imamo stvarno visoku razinu ljudi sa sveučilišnom ili višom diplomom", rekao je Kairys.
Prioritet im je vrijeme provedeno s obitelji i voljenima: "Obiteljske veze su još uvijek vrlo jake u našoj zemlji", rekla je Almonaitienė. Zapravo, mnogi mladi ljudi žive sa svojim roditeljima. Ako rade ili idu u školu u drugom dijelu zemlje, Litva je dovoljno mala da i dalje lako posjete svoj rodni grad. Osim toga, poznato je da stariji Litvanci štite svoju djecu, rekla je Almonaitienė. "To je neka vrsta osiguranja - mladi ljudi uvijek znaju da se ekonomski mogu osloniti i na svoje roditelje", rekla je. Dobro je utvrđeno da su društvene veze ključne za dobrobit, stoga ne čudi da obiteljske veze pomažu u sreći mladih ljudi. Kairys je rekao da ako vam u životu nedostaju društvene veze, počnite tako što ćete se pridružiti volonterskoj grupi ili odaberite hobi koji možete raditi s drugima. Ovo je jedan od načina da upoznate ljude i potaknete smislene odnose. "Ako govorimo o ljudima koji imaju puno društvenih veza, onda bismo vjerojatno trebali razmišljati o dubini povezanosti, jer nije kvantiteta, već je kvaliteta važna", rekao je Kairys.
Zahvalni su za svoje trenutne okolnosti: Uspoređivanje je često poznato kao kradljivac radosti. Razmislite o tome: kada pregledavate društvene mreže i vidite naizgled savršenu obitelj u divovskoj kući, vjerojatno s boka promatrate svoj manji, neuredniji dom. Ali u slučaju mladih ljudi u Litvi, Kairys je rekao da bi usporedba zapravo mogla pojačati njihovu radost. "Mislim da bih trebao spomenuti da imamo s čime usporediti... povijesno... mladi mogu usporediti vlastito iskustvo s iskustvima roditelja ili baka i djedova”, rekao je, dodavši da su roditelji i bake i djedovi mladih prolazili kroz problematično i teško vrijeme sa Sovjetskim Savezom. "I također, imamo neke susjedne zemlje u kojima ima mnogo manje slobode i mogućnosti, a to također stvara mogućnost usporedbe i osjećaja da živimo sasvim dobro”, rekao je Kairys.
Žive u trenutku: Sa susjednim zemljama koje se često suočavaju sa sukobima i nemirima, osjećaj zahvalnosti za uzlaznu putanju zemlje sasvim je prirodan. Ali također pomaže ljudima da cijene ono što imaju i potiče ih da s tim učine najviše dok mogu. "Postoje i sociološka istraživanja koja pokazuju da se mnogi ljudi ovdje u Litvi osjećaju pod stresom zbog rata jer se boje moguće invazije”, rekla je Almonaitienė. "Ali ono što obično rade, pokušavaju živjeti svoj život upravo sada ... da ne odgađaju dobre stvari za budućnost." Iako je lako misliti da ćete s vremenom otići na to putovanje iz snova ili naučiti taj novi hobi u budućnosti, dopuštanje sebi da radite te stvari sada može vam pomoći da se osjećate radosnije.
Sreća se neće pojaviti samo niotkuda, mora se njegovati - a neki od čimbenika koji pomažu ljudima da se osjećaju dobro nisu pod vašom kontrolom: Nije toliko važno da litavski mladi ljudi rade nešto radikalno drugačije od drugih mladih ljudi diljem svijeta, već im rast, neovisnost i mogućnosti koje postoje unutar zemlje daju prostor da se osjećaju dobro, kaže Kairys. Uz to, Kairys je rekao da u Litvi sigurno ima ljudi koji su nesretni ili se suočavaju s problemima mentalnog zdravlja, tako da to ne znači da je cijela zemlja vesela. Kad je riječ o sreći, Kairys ističe da je važno kontrolirati ono što možete i upravljati stvarima koje je teže kontrolirati. Na primjer, iako ne možete kontrolirati svoje osobine ličnosti, poput toga jeste li više pod stresom od prosječne osobe, možete prakticirati meditaciju i svjesnost kako biste se smirili. "Postoje čimbenici koje ne možete promijeniti, a postoje neki čimbenici koje možete promijeniti uz malo truda ili uz puno rada", rekao je. Spavanje, hranjiva prehrana i tjelovježba također su važni (zajedno s društvenim vezama, kao što je gore spomenuto), dodao je Kairys.