Trenutno nema dokaza da je omikron varijanta koronavirusa manje opasna od delte, pokazuju prvi podaci koje su danas objavili britanski znanstvenici s londonskog Imperial Collegea.
Prvi nalazi također upućuju na povećani rizik od reinfekcije, ali i potrebu za primanjem booster doze cjepiva za što uspješniju borbu protiv omikrona, piše The Financial Times.
Rezultati istraživanja utemeljenog na podacima o omikronu u Ujedinjenom Kraljevstvu dovode u pitanje nadu nekih stručnjaka da bi drugačiji stupanj patogenosti omikrona mogao smanjiti pritisak na bolnice unatoč činjenici da se radi o varijanti koja je znatno zaraznija od delte, prenosi RTL.
"Našom studijom nisu pronađeni dokazi da je omikron blaži od delte. Zaključujemo to sudeći po udjelu pozitivnih koji su prijavili simptome i po udjelu hospitaliziranih nakon infekcije", rekao je dr. Neil Ferguson, voditelj istraživačkog tima te stručnjak za modeliranje zaraznih bolesti i znanstveni savjetnik britanske vlade.
No, Ferguson je dodao kako su "podaci o hospitalizacijama zasad vrlo ograničeni". Prema studiji, podaci ukazuju na "ograničene promjene u težini bolesti u usporedbi s deltom".
Rani izvještaji zdravstvenih djelatnika iz južnoafričke provincije Gauteng, žarišta omikrona u toj zemlji, potaknuli su nade da su mutacije virusa dovele do promjene u njegovoj biologiji i učinile ga blažim od ranijih varijanti.
U Ujedinjenom Kraljevstvu jučer je zabilježen najveći broj novozaraženih od početka pandemije, i to drugi dan zaredom. Više od 88 tisuća ljudi dobilo je pozitivan rezultat testa na covid u periodu od 24 sata.
U Londonu, u kojem je omikron već dominantna varijanta, raste i broj hospitaliziranih nakon što se u prošlom tjednu broj zaraženih utrostručio.
Profesorica Azra Ghani, epidemiologinja s Imperial Collegea i jedna od autorica studije, naglašava "nesigurnost" po pitanju je li omikron blaža od ranijih varijanti.
"Iako će biti potrebni tjedni kako bismo ovu temu u potpunosti obradili, vlade već sada moraju provoditi planove kako bi ublažile potencijalni udar omikrona", rekla je Ghani, dodajući kako rezultati "demonstriraju važnost booster doze kao važnog dijela javnozdravstvenog odgovora na pojavu omikrona".
Govoreći o problematici težine bolesti koju izaziva omikron, rekla je da je analizirano 120.000 slučajeva delte i 15.000 vjerojatnih slučajeva omikrona. Studijom je utvrđeno da nema značajne razlike u vjerojatnosti da će osobe zaražene omikronom biti asimptomatske u usporedbi s ljudima zaraženima deltom.
To odgovara i rezultatu prema kojem nije ništa manje vjerojatno da će osoba zaražena omikronom završiti u bolnici u odnosu na osobu zaraženu deltom. No, tu treba napomenuti da je ta procjena bazirana na promatranju samo 24 hospitalizirane osobe s omikronom u odnosu na više od 1000 hospitaliziranih s deltom.
Tim istraživača s Imperiala donosi i procjenu da bi booster doza cjepiva protiv covida mogla pružiti 85-postotnu zaštitu od razvijanja teškog oblika bolesti te do 90 posto zaštite od smrti od omikrona. Obje procjene odnose se na period do 60 dana od primanja boostera.
No, bez boostera bi zaštita od teške bolesti kao posljedice omikrona mogla pasti na oko 20 posto za one koji koji su primili cjepivo AstraZenece i oko 40 posto za one koji su primili Pfizerovo cjepivo. Ta procjena odnosi se na period do šest mjeseci od druge doze.
Istraživači su također otkrili da omikron donosi oko pet puta veći rizik od reinfekcije u usporedbi s deltom.
Prije pojave omikrona preboljenje je u periodu od šest mjeseci od prve zaraze pružalo otprilike 85-postotnu zaštitu od reinfekcije. Pojavom omikrona ta brojka je pala na oko 19 posto.
Ferguson je rekao da studija naglašava činjenicu da "omikron predstavlja značajnu i neposrednu opasnost za javno zdravlje" te donosi dodatne dokaze o tome da nova varijanta izbjegava imunitet stvoren cijepljenjem ili preboljenjem.