Razgovor predsjednika SAD-a i Afganistana održan je tri tjedna uoči pada Kabula.
U zadnjem pozivu između Joea Bidena i Ashrafa Ghanija prije nego što su talibani preuzeli kontrolu nad Afganistanom, američki je predsjednik nahvalio afganistansku vojsku koja se u samo desetak dana totalno raspala pred naletom islamskih ekstremista, a svojem je kolegi poručio i da "postavi ratnika na čelo oružanih snaga".
Razgovor je održan 23. srpnja i trajao je 14 minuta, a njegov sadržaj danas je ekskluzivno objavio Reuters, čiji su stručnjaci potvrdili autentičnost snimke koju su dobili od anonimnog izvora.
U pozivu su Biden i Ghani, između ostalog, diskutirali su o vojnoj pomoći SAD-a Afganistanu, političkoj strategiji i mijenjaju percepcije javnosti, a iz transkripta poziva može se zaključiti da nisu bili posve svjesni razmjera opasnosti koja prijeti od talibana, niti su bili spremni na mogućnost da cijela zemlja padne u njihove ruke u svega nekoliko tjedana. Samo 23 dana nakon poziva Ghani je pobjegao iz zemlje, talibani su preuzeli Afganistan, a SAD je pokrenuo masovnu evakuaciju svojih državljana i saveznika u kojoj je u naredna dva tjedna iz zemlje avionima prevezeno više od 123.000 osoba.
Sukus razgovora Bidena i Ghanija svodi se na to da je predsjednik SAD-a nudio vojnu pomoć vladi u Kabulu pod uvjetom da sada bivši čelnik Afganistana uvjeri javnost da ima plan kojim će preuzeti kontrolu nad izrazito napetom situacijom u zemlji.
- Nastavit ćemo pružati zračnu podršku vašim snagama ako znamo kakav je plan, poručio je Biden Ghaniju.
'Postavi ratnika i mijenjaj percepciju'
Kako navode reporteri Reutersa Aram Roston i Nandita Bose, američki predsjednik je Ghaniju savjetovao da ishodi podršku moćnih ljudi u Afganistanu za svoju vojnu strategiju i potom na čelo vojske postavi "ratnika", čime se referirao na ministra obrane, generala Bismillaha Khana Mohammadia (Spomenuti general je od 2002. do 2010. bio Načelnik glavnog stožera Nacionalne vojske Afganistana, a nakon pada Kabula pridružio se pokretu otpora talibanima u dolini Panjšir te javno pozvao na uhićenje predsjednika Ghanija "jer je izdao domovinu").
Tijekom poziva Ghaniju Biden je također nahvalio Oružane snage Afganistana, koje su trenirali i financirali upravo Amerikanci.
- Očito je da imaš najbolju vojsku. Imaš 300.000 dobro naoružanih vojnika, koji se znaju boriti, protiv maksimalno 80.000 pobunjenika, rekao je američki predsjednik. Bilo je to samo nekoliko dana prije nego što se afganistanska vojska naočigled počela raspadati u raznim dijelovima zemlje, nerijetko predajući provincijska središta nakon neznatnog ili nikakvog otpora.
Da je Biden shvaćao da se tijek događaja u Afganistanu ne odvija povoljno, ukazuje dio razgovora u kojem poručuje da vlada u Kabulu ima problem "percepcije":
- Ne trebam ti govoriti da je dojam diljem svijeta, ali i u dijelovima Afganistana, da se stvari ne odvijaju dobro u borbi s talibanima. Potrebno je stvoriti drugačiju sliku o stanju stvari, bez obzira je li to istina, ili nije, rekao je Biden i dodao da bi bilo dobro kad bi prominentni političari u Afganistanu održali zajedničku press konferenciju na kojoj bi podržali novu vojnu strategiju.
- To bi promijenilo percepciju, a to bi puno značilo, zaključio je.
Novinari Reutersa smatraju da se iz sadržaja razgovara može zaključiti da Biden ipak nije očekivao totalni kolaps afganistanske vojske i pad države u ruke talibana koji se dogodio samo 23 dana nakon razgovora s Ghanijem (Ako jest, to nije iskomunicirao u ovom razgovoru).
- Nastavit ćemo se žestoko boriti, diplomatski, politički i ekonomski, da osiguramo ne samo da tvoja vlada opstane, nego da i jača, rekao je američki predsjednik afganistanskom kolegi.
Na upite Reutersa za komentar ovog razgovora ni Bijela kuća, ni Ashraf Ghani nisu se oglasili.
Zato se valja prisjetiti priopćenja koje je Bijela kuća poslala medijima nakon razgovora s Ghanijem u kojem je istaknuta Bidenova podrška afganistanskim oružanim i sigurnosnim snagama, kao i obećanje da će se od Američkog kongresa za njih zatražiti dodatna financijska sredstva.
Što je rekao Ghani
Što se tiče Ghanija, on je u razgovoru Bidenu rekao da vjeruje da se može postići mir ako se "izbalansira" vojna situacija, ali je i poručio da "moraju brzo reagirati".
- Suočeni smo s totalnom invazijom od strane talibana, uz punu logističku podršku Pakistana i najmanje 10 do 15 tisuća međunarodnih terorista, rekao je Ghani koji i danas tvrdi da su političke strukture u Pakistanu bile ključne za reorganizaciju talibana.
Veleposlanstvo Pakistana u Washingtonu te optužbe, očekivano, negira: - Mit o talibanima koji dolaze iz Pakistana je samo izgovor koji gospodin Ghani koristi kako bi opravdao vlastitu nesposobnost kao lidera.
Treba podsjetiti i da su u vrijeme kada su Biden i Ghani razgovarali talibani već kontrolirali oko polovice provincijskih središta, što je bio snažan indikator pogoršanja sigurnosne situacije. Vlada u Kabulu u javnost je tada puštala obećanja o promjeni vojne strategije, s naglaskom na obranu velikih gradova u kojima živi najviše stanovništva, umjesto borbe za ruralne teritorije. Biden je taj najavljeni zaokret podupirao, tvrdeći da će to promijeniti percepciju o stanju u Afganistanu.
- Ja nisam vojnik i stoga vam ne govorim kakav bi točno trebao biti vaš plan, ali time nećete dobiti samo više pomoći, nego će se i promijeniti dojam, rekao je američki predsjednik. Ghani je pak poručio da će američka podrška afganistanskoj vojsci "omogućiti pravu mobilizaciju".
Da je ova promjena strategije zapravo bila tek iluzija, pokazuje razvoj događaja u narednim tjednima kada su talibani preuzimali sve više gradova i provincija. Često uz minimalni otpor demoraliziranih afganistanskih vojnika, a ponekad i doslovno bez ispaljenog metka, nakon dogovora s lokalnim čelnicima. Ton je tada promijenio i Pentagon, čiji je glasnogovornik John Kirby, ne bez natruha frustracije, poručio da Afganistanske snage za nacionalnu obranu i sigurnost moraju braniti svoju zemlju.
- To je njihova vojska, to su njihova provincijska središta, to su njihovi ljude koje moraju braniti, rekao je Kirby 9. kolovoza.
Dva dana kasnije američki obavještajci su poručili da bi talibani mogli izolirati Kabul za 30 dana i osvojiti ga za tri mjeseca. Samo četiri dana kasnije, grad je pao.
Sukob s Karzaijem
Osim uzaludnih ideja o promjeni strategije i percepcije, razgovor Bidena i Ghanija ukazao je na još jedan od ključnih problema vlasti u Kabulu, a to su unutarnje političke borbe i sveopća razjedinjenost. Kada je Biden zamolio Ghanija da u svoju press konferenciju uključi i bivšeg predsjednika države Hamida Karzaija (koji je proteklih dana sudjelovao u razgovorima s talibanima oko budućnosti zemlje), on je to odbio tvrdeći da to ne bi pomoglo.
- Ne možemo dovesti svaku osobu, pogotovo ne njega koji u svemu ide kontra naše vlasti. Zadnji put kad sam se susreo s njim razgovarali smo 110 minuta tijekom kojih me psovao i optuživao da sam američki sluga, kazao je Ghani, na što mu je Biden odvratio da će se suzdržati od komentara, prenosi Jutarnji.hr.
Istoga dana Ghani je razgovarao i s Bidenovim savjetnikom za nacionalnu sigurnost Jakeom Sullivanom, generalom Markom Milleyjem i zapovjednikom Središnjeg zapovjedništva SAD-a, generalom Frankom McKenziejem. Reuters je u posjedu i transkripta tog razgovora.
I ovdje je fokus više bio na globalnoj percepciji stanja u Afganistanu, a manje na razvoju neke vojne strategije.
- Dojam je u SAD-u, Europi, i po svim medijima da su talibani u naletu i da idu ka pobjedi u Afganistanu. Moramo preokrenuti taj narativ, rekao je Miley u razgovoru, dok je McKenzie dodao da "vrijeme nije naš prijatelj" i "moramo reagirati brzo".