Prijetnje i zveckanje oružjem ne vode izravno u rat. Žestoka retorika može zapaliti fitilj sukoba, ali i smanji tenzije s obje strane. U tom osjetljivom procjepu, kad se i rat i alternative jednako analiziraju, nalazi se SAD.
Više opcija
I dok američki predsjednik Donald Trump, uz negodovanje njemačke kancelarke Angele Merkel, prijeti Sjevernoj Koreji i tamošnjem čelniku Kim Jong-unu “vatrom i bijesom” poručujući da su “vojne opcije potpuno spremne” te da će požaliti napadne li američki teritorij Guam, a tomu se nadovezuju i prijetnje Venezueli, u Washingtonu se na noge digla industrija prognostičara – analitičara, think tankova, konzultanata – koji izvlače projekcije i simulacije sljedećeg koraka između SAD-a i Sjeverne Koreje, piše Washington Times.
Na stolu su četiri opcije – vojni sukob, zamrzavanje stanja, jače sankcije na Kim Jong-unov režim ili obnova pregovora. Dio stručnjaka, a među njima je bivši ministar obrane Robert Gates zalažu se dovođenje Sjeverne Koreje za pregovarački stol koristeći se taktikom “zamrzavanje za zamrzavanje”. Washington bi trebao obećati Pyongyangu prekid vojnih vježbi u regiji, sankcija ili odustajanje od promjene režima u zamjenu za prekid razvijanja nuklearnog programa. No pomoćnica državnog tajnika za istočnu Aziju i Pacifik Susan Thornton kazala je kako Trumpova administracija potpuno odbacuje tu ideju. Druga je opcija prihvatiti Sjevernu Koreju u klub nuklearnih sila – dosad je to bio pretežak korak za mnoge političare, no danas je to zapravo prihvaćanje realnog stanja.
– Ne vjerujem da ćemo postići denuklearizaciju. Zbog toga bi ih možda trebali prihvatiti i osloniti se na teoriju odvraćanja. Sjeverna Koreja nije izvela invaziju na Južnu Koreju samo iz jednog: boje se žestokog odgovora SAD-a – smatra bivši koordinator za sankcije u administraciji Obame Richard Nephew. No i on priznaje da je vojni sukob “privlačna ideja za rješavanje problema jednom zauvijek”.
Vojni sukob može nastati i ako SAD pokuša nametnuti promjenu režima ili ako SAD pokuša ograničeni napad na sjever s namjerom da se unište nuklearna postrojenja jer za Sj. Koreju ne postoji opcija ograničenog napada – za njih je to objava rata.
– Teško je zamisliti da bi se taj scenarij mogao drugačije razviti nego da Sjevernokorejci zapale Seul. I nisam siguran da bi se Južna Koreja, ako je SAD bude pitao za mišljenje, priklonila upotrebi sile – kaže Nephew. Prema simulacijama vojnih instituta iz Washingtona, čak i manji sukob mogao bi eskalirati nuklearnim napadom. Po jednom modelu, ako atomski projektil pogodi Seul, bit će 180 tisuća mrtvih i 160 tisuća ozlijeđenih, uz potpuni kolaps poretka i masovni egzodus iz južnokorejske metropole. Ne treba ni zaboraviti brojne američke državljane u Južnoj Koreji – njih je prije dvije godine bilo više od 150 tisuća.
Kibernetički napad
Sjeverna Koreja bi mogla, naravno, provocirati, bilo projektilima – kao što su već najavili za američki teritorij Guam, ili kibernetičkim napadom na Japan, ili sukobom na granici s Južnom Korejom. Čak i bez nuklearne sile, mogla bi pokušati odvojiti SAD od saveznika. Kako bi, na primjer, reagirao Japan na cyber napad ili neku vrstu hibridnog napada – bi li se udružio sa susjedima i radio pritisak da se s Pyongyangom ipak nađe dogovor, pitaju se. Zasad se Tokio ipak priprema na “čvrsti” napad – jučer je objavljeno kako je razmjestio proturaketni sustav Patriot u Shimani, Hirošimi i Kochiju, na zapadu zemlje. Nakon objave Pyongyanga o planu lansiranja raketa u pravcu Guama, ti bi se lokaliteti mogli naći na putanji sjevernokorejskih raketa.