Oko 20 posto hrvatskih građana ima problem s debljinom, a u tome prednjače muškarci, istaknuto je na 3. konferenciji "Hrvatski dan debljine" koja je održava u Zagrebu, stoji u priopćenju Gradske uprave.
Debljina je, upozoreno je, postala jedan od vodećih javnozdravstvenih problema današnjice, kako u svijetu tako i u Hrvatskoj. Prekomjerna tjelesna masa i debljina prepoznate su kao značajan čimbenik rizika za razvoj pet danas najčešćih nezaraznih kroničnih bolesti - kardiovaskularne bolesti, dijabetes tipa 2, neka sijela tumora, kronična opstruktivna bolest pluća te mentalni poremećaji.
"Debljina je bolest koja značajno utječe na kardiovaskularni status, obolijevanje i ishod. Već u pretilih bolesnika koji nemaju izražene simptome bolesti susreću se brojna odstupanja pri kardiološkoj obradi, te rizični profil koji je značajno nepovoljniji u odnosu na normalno uhranjene osobe iste dobi i spola. Pretile osobe češće imaju manifestnu srčanu bolest, i to prije svega ishemijsku bolest srca i kronično srčano zatajivanje, a skloniji su i razvoju plućne hipertenzije", rekla je Ivana Portolan Pajić iz Zaklade "Hrvatska kuća srca".
Debljina, dodaje, djeluje na promjenu građe srca i njegovu funkciju jer uslijed pojačanog rada srca zbog povećanih metaboličkih potreba pretilih osoba (opskrba viška tkiva) dolazi do povećanja minutnog volumena srca, a onda i do proširenja i zadebljanja mišićne stijenke srca, što osobu izlaže dodatnim rizicima.
Izneseni su i podaci da je u RH s prekomjernom tjelesnom masom i debljinom 57,4 posto osoba starijih od 18 godina, od čega prekomjernu tjelesnu masu ima 38,7 posto stanovnika, a debljinu njih 18,7 posto. Prekomjernu tjelesnu masu i debljinu ima više muškaraca nego žena, i to 67,6 posto muškaraca prema 48,2 posto žena.
Debljinu ima 20,8 posto muškaraca i 16,8 posto žena. Dakle, problem imaju i muškarci i žene, ali statistički gledano, veći je problem kod muškaraca.
Muškarci normalnu tjelesnu težinu održavaju u prosjeku do 25. godine života, nakon čega raste udio muškaraca s prekomjernom težinom, dok žene normalnu tjelesnu težinu održavaju u prosjeku do 45. godine, kad se bilježi porast žena s debljinom.
Prema istraživanju "Europska inicijativa za praćenje debljine u djece, Hrvatska 2015./2016.", čak 34,9 posto djece u dobi od osam do devet godina ima prekomjernu tjelesnu masu i debljinu, što je poražavajuće s obzirom na to da je 2003. bilo 20,8 posto djece s indeksom tjelesne mase većim do 25 kg/m2. Dječaci su danas deblji od djevojčica, a najveći je postotak dječaka s prekomjernom tjelesnom masom i debljinom u jadranskoj regiji, njih 42,2 posto.
Danas više od trećine djece ne sudjeluje u sportskim aktivnostima, a više od polovice, konkretno 56,1 posto, dva ili više sati dnevno provede gledajući televiziju ili koristeći elektroničke uređaje. Više od trećine djece jede brzu hranu ili grickalice jedan do tri dana u tjednu.
"Ako želimo prevenirati debljinu kod djece, važno je od najranije dobi raditi na usvajanju zdravih životnih navika, konzumirati raznovrsnu prehranu i redovito se baviti tjelesnom aktivnošću. S borbom protiv debljine potrebno je početi u što ranijoj dobi" istaknula je Sonja Njujić, predsjednica Udruge za prevenciju prekomjerne težine, koja je i zaslužna za obilježavanje Hrvatskog dana osviještenosti protiv debljine.