Nobelovu nagradu za medicinu jučer su dobili Jeffrey Hall, Michael Rosbash i Michael W. Young, trojica američkih znanstvenika, jer su otkrili složene molekularne mehanizme koji upravljaju 24-satnim ciklusom tjelesnih aktivnosti, tzv. cirkadijalnim ritmom ili biološkim satom.
– Život na Zemlji prilagodio se rotaciji planeta. Znamo da živa bića imaju unutrašnji sat koji im pomaže da se prilagode uobičajenom dnevnom ritmu. Ovogodišnji su laureati uspjeli zaviriti unutar tog, a njihova otkrića objašnjavaju kako biljke, životinje i ljudi prilagođavaju svoj biološki ritam, da bi ga sinkronizirali sa Zemljinom rotacijom – priopćili su iz Nobelova povjerenstva na Karolinska institutu u Stockholmu.
Specifični proteini
Koristeći se vinskim mušicama, izolirali su gen koji kontrolira uobičajeni dnevni biološki ritam i uočili da taj gen šifrira protein, čija koncentracija varira: noću se akumulira, a danju razlaže. Činjenica da sva živa bića imaju takav biološki sat, koji pilagođva živa bića ciličkim procesima kao što su dan i noć, ljeto i zima, najbolja je potvrda njegove važnosti, ističe prof. Gordan Lauc iz Genosa.
– Znamo da neki ljudi imaju vrlo precizan biološki sat te se, primjerice, svako jutro bude u točno određeno vrijeme. Da bi se to moglo dogoditi, moraju postojati specifični proteini koji na neki način mjere protok vremena. Ovogodišnja Nobelova nagrada dodijeljena je za seriju istraživanja koja su počela prije više od 30 godina, a omogućila su nam da shvatimo funkcije proteina nazvanih “period”, “timeless” i “doubletime”, čija interakcija omogućava našim stanicama praćenje ciklusa dana i noći. Iako se to na prvi trenutak ne čini tako ključnim, radi se o temeljnom mehanizmu koji nam omogućava da predvidimo promjene u okolišu, npr. izlazak ili zalazak sunca, te svoju fiziologiju unaprijed pripremimo na nadolazeću promjenu, te tako budemo bolje prilagođeni – objašnjava prof. Lauc.
Ove spoznaje trebaju nas zabrinuti, jer malo tko živi u skladu s optimalnim biološkim satom koji odgovara našem organizmu, upozorava genetičar prof. dr. Dragan Primorac.
– Današnja dinamika života nas stavlja u poziciju da rušimo taj cirkadijalni ritam. Doduše više na osnovu iskustvenih spoznaja niz znanstvenika je postavljalo određene sumnje da poremećaj cirkadijalnog ritma može dovesti do razvoja niza bolesti kao što su dijabetes, kardijalne bolesti, pa možda čak i karcinom – napominje prof. Primorac.
Uzročno-posljedična veza sinteze i razgradnje PER proteina kroz interakciju s nizom drugih proteina koji sudjeluju u regulaciji cirkadijalnog ritma - je prvi put dokazana i na molekularnoj razini, i istraživanja koja su dovela do Nobelove nagrade imaju ogroman impakt na naše živote. Istodobno, to je važna stepenica za dalje znanstvene radove na polju medicine.
– Osobno smatram da dolazi period kada ćemo na osnovu ovih rezultata početi raditi široke epidemiološke studije i pokušati pronaći poveznice određenih bolesti s poremećajima cirkadijalnog ritma – najavljuje prof. Primorac. Sada sa sigurnošću možemo istaknuti enormnu važnost usklađenosti dnevnog ritma posebice spavanja na organizam.
Lete preko Atlantika
– Jedan od najučestalijih mehanizama gdje se sustavno i konstantno ruši cirkadijalni ritam događa se kod ljudi koji često lete preko Atlantika i povezan je s tzv „ jet lag-om” . Bilo bi sjajno napraviti studiju gdje bi se utvrdila povezanost jat lag-a s pojavnošću određenih bolesti. Koliko vidim u prvim komentarima nakon odluke o dodjeli Nobelove nagrade, upravo fenomen “ jet-laga" se spominje kao potencijalno sjajno područje istraživanaj i objektivizacije poremećaja cirkadijalnog ritma u stvarnom životu. Puno nas je koji godinama narušavamo svoj biološki sat, posebno konstantnim “jet lag-om”. Ja osobno zadnjih 25 godina! Vidim da i članovi Odbora za dodjelu Nobelove nagrade već najavljuju moguću poveznicu ovakvih navika s pojavom određenih bolesti – navodi prof. Primorac.