Na 81. godinu izbora Pacellija za papu Pia XII., 2. ožujka, bit će povijesničarima otvoren arhiv o njegopvu papinstvu od 1939. do smrti 1958. S novinarima su u četvrtak u Vatikanu o arhivu vezanom za djelovanje Pia XII. tijekom drugog svjetskog rata govorili, uz ostale, arhivist i bibliotekar Svete Rimaske Crkve kardinal José Tolentino Calaça de Mendonça i pročelnik Papinskog vatikanskog arhiva, kako se sada zove bivši Tajni arhiv, mons. Sergio Pagano.
Papa Franjo je prije godinu dana najavio otvaranje arhiva o Pacelliju koji je bio i nazivan “Hitlerov papa” jer nije dovoljno učinio za spašavanje Židova pred nacističkim progonom.
"Crkva se ne plaši povijesti, dapače, voli ju", kazao je Franjo. Bilo je potrebno 13 godina da se u red stavi 16 milijuna listova, više od 15 tisuća omotnica i 2500 fascikala. Sada predstoji dugi posao istraživanja i analiza povijesničara. Iluzorno je očekivati kako će se već 2. ožujka ili nekoliko dana kasnije otkriti prava istina o tim godinama. Možda se neće otkriti nikakva posebna istina ili ona kakvu tražimo, jer jednostavno nema takvog dokaza koji bi mogao otkloniti sve dvojbe, kako one u negativnom tako i one u pozitivnom pravcu za Pia XII.
Teško je kazati poslijednju riječ o tako kompleksom i tragičnom pontifikatu kakav je prošao Pio XII., jer će gotovo uvijek ostati dvojbe i sijene. Ima mnogo onih koji drže kako je osnovna sinteza pontifikata objavljena 1965. u 11 svezaka Actes et documents du Saint Siège relatifs à la Seconde guerre mondiale. To, dakako, nije zadovoljilo povjesničare, koji smatraju kako se stalnim kopanjem po dokumentima može uvijek nešto otkriti. Glede djelovanja Pia XII. ima onih koji opravdavaju njegovu šutnju glede nacističkog progona Židova jer je na taj način štitio i one koji su im pomagali u bijegu, a s druge ima onih koji ga optužuju za šutnju i to ne samo tijekom, već i poslije Drugog svjetskog rata.
Papa Franjo, koji je vatikanskom arhivu izmijenio ime sa Tajni na Apostolski, se nada kako će “ozbiljna i objektivna povijesna istraga znati ocjeniti u svojoj svjetlosti, s odgovarajučom kritikom, ključne trenutke toga Pape i, bez dvoijbe, i trenutke teških poteškoća, mučnih odluka, ljudskosti i kršćanstva, koji se nekima mogu činiti povlačenje, a međutim bili su pokušaji, ljudski i jako sučeljavani, kako bi se držao upaljenim, u razdobljima guste tmine i okrutnosti, plamićak ljudskih inicijativa, skrivene diplomacije, nade u moguća dobra otvaranja humanitarnih inicijativa, prikrivene, ali aktivne diplomacije, nade u moguće dobro otvaranje srdaca”.
Arihiv vezana za Pia XII. je sada otvoren i sve ili barem neke dvojbe će se moći otkloniti. Dakako postavlja se i pitanje što u Pacellijevu arhivu ima od poruka koje je tadašnji zagrebački nadbiskup Stepinac slao u Vatikan, a kojih eventualno nema u Zagrebu. Hoće li se otkriti i nešto neznanoga o Stepincu iz tih ratnih godina?