Šef Izaslanstva Europske unije u Beogradu Emanuele Giaufret predao je u srijedu srbijanskom premijeru Milošu Vučeviću Izvješće Europske komisije, u danu kad je prvi čovjek eurodiplomacije Josep Borrell upozorio Srbiju da izbjegavanjem sankcija protiv Rusije zemlja riskira punopravno članstvo u Uniji.
Borrel je u povodu godišnjeg izvješća EK-a rekao da Beograd mora promijeniti razinu vanjskopolitičkog usuglašavanja i "prije ili kasnije" uskladiti se s vanjskom politikom EU-a. "U suprotnom - bit će ugroženo članstvo", rekao je Borrell i poručio da se ne mogu održavati veze s Rusijom i očekivati pripadnost eurobloku.
Srbijanski premijer Miloš Vučević istaknuo je preuzimajući Izvješće EK-a da Europska unija ostaje "glavni cilj i glavna politika za Srbiju", najavivši da će Beograd "pažljivo analizirati" dokument Komisije. "S nekim stvarima smo zadovoljni, s nekima nismo", rekao je Vučević na tiskovnoj konferenciji sa šefom delegacije EU u Srbiji Emanueleom Giaufretom.
U Izvješću EK-a se potvrđuje da Srbija nije napredovala u procesu usklađivanja, te navodi da održavanje odnosa s Rusijom "postavlja pitanja o strateškom pravcu Srbije".
Prioritet usklađivanje sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom
Europska komisija traži od Srbije da, kao prioritetnu obvezu, unaprijedi svoju usklađenost sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU-a, uključujući restriktivne mjere prema Moskvi. Srbija nije postigla nikakav napredak u vanjskoj i sigurnosnoj politici, a posebno brinu odnosi s Rusijom i Kinom te izostanak napretka u normalizaciji odnosa s Kosovom, navodi se u Izvješću EK.
Ukazuje se i na intenziviranje odnosa s Kinom, uključujući tu i Sporazum o slobodnoj trgovini dviju država koji je stupio na snagu sredinom godine, a EK ocjenjuje da to "predstavlja stratešku zabrinutost". Komisija potvrđuje da se proces EU-a proširenja nastavlja, ali se temelji na zaslugama i ovisi o objektivnom napretku svake zemlje-kandidata pojedinačno.
Istaknuto je i da dijalog s Kosovom, koji je ključan za napredak obje strane u procesu eurointegracija, nije pokazao željene rezultate dok Beograd i Priština više od desetljeća pod pokroviteljstvom Bruxellesa pokušavaju usuglasiti normalizaciju odnosa. Također, ukazuje se na to da se u Srbiji nastavljaju veličati ratni zločinci, a lošu ocjenu zemlja je dobila i kad je u pitanju sloboda izražavanja, dok se od Beograda očekuje i suzbijanje dezinformacija u nacionalnim medijima.
Konstatira se da je postignut ograničen napredak u borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala. Komisija ocjenjuje i da izborni proces zahtijeva "opipljivo poboljšanje" i daljnju reformu. Europska komisija potvrđuje preporuku iz prethodnih godina, da je Srbija ispunila kriterije za otvaranje trećeg klastera - vezanog uz konkurentnost i inkluzivni rast, te da je taj klaster tehnički spreman za otvaranje.
Srbijanski premijer Miloš Vučević ocijenio je da Izvješće EK-a predstavlja "mapu puta za proces eurointegracija zemlje", te da je "usklađenost s EU na 53 posto". Giaufret je istaknuo da je izvješćem potvrđena preporuka EK-a da se otvori klaster 3 sa Srbijom i pozvao da se kao prioritet poveća stopa usklađenosti Srbije s vanjskom i sigurnosnom politikom EU-a, kako bi se razjasnila njezina geostrateška pozicija.
"Srbija je kandidat za članstvo, pregovara s EU-om, a ušli smo u kompliciranu geopolitičku situaciju s agresijom Rusije na Ukrajinu i u tim okolnostima važna je jasna geostrateška orijentacija", poručio je Giaufret. On je kazao da vjeruje da će Srbija biti dio EU. "Želimo računati na Srbiju kao na pouzdanog i iskrenog partnera, da njena jasna geostrateška orijentacija bude dio naše obitelji", poručio je šef delegacije EU u Beogradu.