Papa Franjo je u petak rekao južnosudanskim čelnicima da proces postizanja mira i pomirbe zahtijeva "novi početak" i poručio da je "dosta prolijevanja krvi", prvog dana pohoda toj zemlji razdiranoj borbama za vlast i krajnjim siromaštvom.
"Budući naraštaji će cijeniti ili će izbrisati iz sjećanja vaša imena ovisno o tome što sada činite", rekao je u svom prvom govoru pred vlastima i diplomatskim zborom u Jubi.
"Dosta je bilo prolijevanja krvi, dosta sukoba, dosta nasilja i međusobnog optuživanja tko je kriv, dosta nebrige za narod željan mira. Dosta razaranja, vrijeme je za građenje", istaknuo je.
Sveti Otac je rekao da "proces uspostave mira i pomirbe zahtijeva novi početak" te da se "krivudav put" mira "više ne može odgađati".
Isusovac rođen u Argentini doputovao je u petak poslijepodne u tu zemlju s 12 milijuna stanovnika u kojoj je 2013. izbio krvav građanski rat između neprijateljskih čelnika Salve Kiira i Rieka Machara koji je trajao pet godina.
U sukobu je izginulo oko 380.000 ljudi, milijuni su raseljeni, a gospodarstvo uništeno. Unatoč mirovnom ugovoru potpisanom 2018., nasilje nije prestalo, a pothranjuju ga političke elite.
Godine 2019., godinu dana nakon mirovnog sporazuma, papa Franjo je u Vatikanu primio dvojicu političkih suparnika i kleknuo da im poljubi stopala, moleći ih da se pomire, što je bilo snažna poruka koja je ostavila dojam u javnosti.
No četiri godine poslije, "ova obećanja o miru ostaju neispunjena" i "čini se da je proces pomirbe zamro", izrazio je Papa žaljenje.
Jorge Bergoglio je bez uvijanja osudio pošast korupcije. "Nepravedni financijski sustavi, tajne intrige u cilju bogaćenja, klijentelizam, nedostatak transparentnosti: to je prljavi talog ljudskog društva", rekao je.
Uz to je istaknuo da je "žurno potrebno skrbiti za građane" putem "odgovarajućih zdravstvenih politika", "opismenjavanja i izobrazbe" u toj zemlji koja je neovisnost stekla 2011. i najmlađa je u svijetu.
Svjestan svojih "iskrenih i otvorenih" riječi, Papa je također upozorio vlasti da ne podlegnu "napasti da služe vlastitim interesima", nego da "bogati resursi zemlje" moraju služiti svima.