Kagameovi protivnici - Frank Habineza iz Demokratske stranke zelenih Ruande te nezavisni kandidat Philippe Mpayimana - zajednički su dobili manje od jedan posto glasova u privremenim rezultatima, što čini 79 posto svih glasačkih listića. Rezultat odražava ishod iz 2017. godine, kada je Kagame osvojio skoro 99 posto glasova. Konačni rezultati očekuju se do 27. srpnja, iako bi mogli biti objavljeni i ranije.
Kagame (66), koji je na vlasti od završetka genocida u toj zemlji 1994. godine, kandidirao se praktički bez protivnika. Dvojici njegovih jačih kritičara onemogućeno je da se kandidiraju za visoke dužnosti. Na nekim biračkim mjestima u glavnom gradu Kigaliju bili su dugi redovi. Izborne vlasti priopćile su da je 9,5 milijuna Ruanđana registrirano za glasovanje u zemlji od 14 milijuna stanovnika.
- Ovo će mi biti prvi put da izlazim na izbore. Glasujem za predsjednika Kagamea jer nikada prije nisam vidio vođu poput njega - izjavio je motociklist Jean Claude Nkurunziza.
Kagame predvodi istočnoafričku zemlju otkako je preuzeo vlast kao vođa pobunjenika koji su preuzeli vlast i okončali genocid 1994. godine. Bio je potpredsjednik i de facto čelnik od 1994. do 2000. godine, kada je postao predsjednik. Mnogi ga osuđuju kao nasilnog autoritarca, ali ga drugi hvale zbog impresivnog rasta u tri desetljeća nakon genocida.
Kagame je jedan od afričkih vođa koji su produžili vladavinu promjenom ograničenja mandata. Ruanđani su 2015. godine na referendumu izglasali ukidanje ograničenja od dva mandata. Sada bi Kagame mogao ostati na vlasti do 2034. godine. U subotu je novinarima izjavio da njegov mandat dolazi od naroda.
- Vladajuća stranka i građani Ruande tražili su od mene da se kandidiram za još jedan mandat. Na osobnom planu, mogu udobno otići kući i odmoriti se - kazao je.
Izbori u Ruandi održani su u jeku pojačanih strahova od nesigurnosti u afričkoj regiji Velikih jezera. Pobunjenici poznati kao M23 bore se protiv kongoanskih snaga u udaljenom području susjednog istočnog Konga. Između 3.000 i 4.000 ruandskih snaga bori se uz M23, tvrde stručnjaci Ujedinjenih naroda u izvješću objavljenom prošloga tjedna. Američka vlada opisala je grupu kao podršku Ruande. Ruanda optužuje vojsku Konga da je regrutirala borce koji su bili među počiniteljima genocida.
Grupe za ljudska prava nastavljaju dizati uzbunu zbog oštrih ograničenja ljudskih prava, uključujući slobodu udruživanja, u Ruandi. Amnesty International u nedavnom je priopćenju izrazio zabrinutost zbog "prijetnji, proizvoljnog pritvaranja, kaznenog progona na temelju izmišljenih optužbi, ubojstava i prisilnih nestanaka" usmjerenih na političku oporbu. Usmjereni su na potiskivanje glasova protivljenja, uključujući među civilnim grupama i medijima, što "ima zastrašujući učinak i ograničava prostor za raspravu za građane u Ruandi", prenosi AP.