Članstvo u Europskoj uniji učinilo nas je sigurnijom i snažnijom zemljom, rekao je u utorak premijer Andrej Plenković u Hrvatskom saboru dok je podnosio izvješće o sastancima Europskog vijeća.
Plenković je rekao da je Hrvatsku članstvo u Uniji "učinilo sigurnijom i snažnijom zemljom", iako ostaje "žal" jer je pandemija pokvarila planove prvog hrvatskog predsjedanja EU-om u prvoj polovici 2020.
"Ušli smo u nju (2020.) puni nade i optimizma, spremni predstaviti Hrvatsku u svijetu kao zemlju koja s ponosom preuzima kormilo najuspješnijeg političkog projekta u povijesti, Europske unije, ali povijest je za nas imala druge planove", rekao je premijer.
Svijet je pogodila pandemija, a Hrvatsku i dva potresa - prvi u Zagrebu u ožujku, a drugi krajem prošle godine u Sisačko-moslavačkoj županiji.
Plenković je rekao da su "nas ti izazovi stavili na najveće kušnje, ali i izvukli iz nas ono najbolje: hrabrost i požrtvovnost zdravstvenih djelatnika, solidarnost i brigu za bližnjega brojnih volontera, veliko srce i visoki stupanj odgovornosti naših sugrađana".
Dodao je da je "jedinstvo i zajedništvo u nevolji možda i najpostojanija osobina našeg naroda kroz povijest".
Zahvalio je brojnim zemljama i iseljenicima na potpori i konkretnoj pomoći nakon potresa. "Hrvatska nije sama i može računati na brojne prijatelje", istaknuo je.
Podsjetio je da je Zagreb u ožujku dobio 683 milijuna eura iz Fonda solidarnosti što je "dosad najveći iznos pomoći iz ovog fonda po glavi stanovnika nekoj državi", a odgovarajuću pomoć očekuje i za Sisačko-moslavačku županiju.
Premijer je saborskim zastupnicima u utorak predstavio izvješće o sastancima Europskog vijeća u protekloj godini.
VFO i plan oporavka
"Najvažnijim postignućem" prošle godine smatra dogovor o Višegodišnjem financijskom okviru iz kojeg Hrvatska ima na raspolaganju 12,7 milijardi eura, dok će Hrvatska sljedećih sedam godina u europski proračun godišnje uplaćivati 661 milijun eura.
Mehanizam EU sljedeće generacije ukupno je vrijedan 750 milijardi eura. Hrvatskoj iz tog mehanizma ide 9,6 milijardi eura, a za njega nije potrebno nacionalno sufinanciranje, istaknuo je premijer.
"Ostvarili smo ne samo ukupno velika sredstva, nego smo istodobno omogućili da apsorpcija ide onom dinamikom koja je primjerena uhodanosti naših institucija i tijela", dodao je premijer.
Plenković je dodao da je Hrvatski sabor 18. prosinca prihvatio odluku Vijeća o sustavu vlastitih sredstava EU-a i da smo "prva članica koja je tu odluku potvrdila kroz sabor".
Cijepljenje protiv covida-19
U izradi je plan oporavka, otpornosti i uklanjanja posljedica pandemije u suradnji s Europskom komisijom, podsjetio je Plenković.
Hrvatska je iza Božića počela cijepiti stanovništvo, a premijer se nada ubrzanju cijepljenja.
Pozvao je "sve da se cijepe i misle na druge" i podsjetio da je osiguran dovoljan broj cjepiva.
Hrvatsko predsjedanje
Pandemija je utjecala na hrvatsko predsjedanje koje se u najvećoj mjeri odvijalo online.
Za vrijeme hrvatskog predsjedanja održan je virtualni Zagrebački samit i koji je "poslao važnu poruku o proširenju", otvoreni su pregovori s Albanijom i Sjevernom Makedonijom, uvedena je nova metodologija pristupnih pregovora, istaknuo je premijer.
Premijer očekuje da "u istom smjeru nastavi Portugal", koji je 1. siječnja predsjedanje EU-om preuzeo od Njemačke.
Krajem siječnja prošle godine dogodio se brexit, a pregovori o budućim odnosima Britanije i EU-a postignuti su krajem 2020.
Plenković smatra da je dogovor "dobar za sve članice EU-a" te da je Hrvatska članica bloka koja je najmanje pogođena prekidom Britanije s Unijom.