Kad budemo sigurni u to što se dogodilo, donosit ćemo odluke – da će, prije bilo kakve smjene i pozivanja na odgovornost, pričekati nalaze HERA-e i HROTE-a, a i očitovanja HEP-a te Ministarstva gospodarstva, kazao je danas hrvatski premijer Andrej Plenković. Predsjednik Vlade RH sada prvi put decidirano nije branio ministra Davora Filipovića, kao što mu je to bio običaj u nekoliko prethodnih potencijalno spornih situacija.
Na pitanje ima li ministar njegovo povjerenje, Plenković nije odgovorio “ima” ili “nema”, samo je kazao da će se “vidjeti tko je trebao signalizirati”. A što? Pa viškove plina u HEP-u, dakako, koji su danas ponovno postali središte dnevnih zbivanja jer je tjednik Nacional objavio dopise HEP-a Ministarstvu gospodarstva u kojima upozorava da se pojavljuje višak energenta. I to više puta, ali unatoč tome, reakcija iz Filipovićeva resora, prema pisanju tjednika, izostaje.
Ako su doista znali da se viškovi stvaraju te da će se, posljedično, oni morati prodati zbog energije uravnoteženja, odnosno funkcioniranja sustava, a HEP će biti u gubitku, uredbu prema kojoj je HEP bio obvezan kupovati sav plin koji Ina proizvede trebalo je ukinuti prije. Sam premijer, kako je objasnio, ne osjeća se odgovornim jer dopise vidio nije, a za problem koji HEP baca u gubitak od 10 milijuna eura doznao je navečer, 30. lipnja. Obavijestio ga je, veli, ministar Filipović, iz čijeg su ministarstva danas poručili da ni oni za problem nisu znali sve do dana prije. Kako su pojasnili, predsjednik uprave HEP-a Frane Barbarić poslao im je dopis 5. travnja, a u njemu im je rekao da će HEP “po zapunjenju slobodnih skladišnih kapaciteta viškove plina koristiti za vlastitu potrošnju te će provoditi njihovu prodaju na domaćem i/ili stranom tržištu, ukoliko se ne naloži drugačije postupanje u svrhu zbrinjavanja viškova plina”. Nije se naložilo, niti ih je, kažu u Ministarstvu, HEP informirao da će viškove prodavati po netržišnim cijenama suprotno obavijesti koju su dostavili Ministarstvu. Prvu informaciju o takvoj prodaji HEP-ova plina, kažu u Ministarstvu, oni su dobili 29. lipnja od HROTE-a.
Tko je koga o čemu obavijestio, a tko nije i zašto reagirao, znat će se za dan-dva, kaže premijer, a mi iz njemu bliskih izvora doznajemo da mu je sukob Filipović – Barbarić dozlogrdio te bi obojica mogla ostati bez svojih pozicija. Ne vole se ministar i šef HEP-a, to je jednostavno tako, kažu stranački kolege, i to od prvog dana. Upoznali su se u Filipovićevoj kampanji za zagrebačkoga gradonačelnika, a Barbarić navodno nije bio najsretniji s kasnijom odlukom da on postane ministar. Toj se poziciji, govore drugi kolege, i sam pomalo nadao, pogotovo nakon što se posebno angažirao oko Plenkovića kad mu je popularnost među njegovima pala zbog Istanbulske konvencije. Sukob je, međutim, eskalirao kad Filipović Barbariću nije htio produljiti mandat na čelu HEP-a, već je planirao raspisati novi natječaj jer je posljednji bio još u vrijeme Tomislava Ćorića, a Filipović je htio “čisti start”. Znajući Barbarića, govore u HDZ-u, upozorenja Filipoviću o viškovima plina zaista je bilo. A zašto ministar nije reagirao? Navodno upravo zato da odgovornost ostane na Barbariću, kažu u stranci, zato je Ministarstvo gospodarstva i prvo otvorilo temu HEP-ovih plinskih viškova. Filipoviću bi ovo mogao biti kraj, tvrde pak i oni koji čine svojevrsnu stranačku oporbu premijeru, jer privatni je interes ministar stavio iznad stranačkog, svojim je ponašanjem ugrozio stranku, postao “neprijatelj HDZ-a”. Privatnim, a i vlastitim poslovnim aranžmanima nije mjesto u državnim službama, kaže naš izvor, pa spominje i Filipovićeva savjetnika Juricu Lovrinčevića, koji bi također mogao tražiti novi posao jer “svoje je odnose s Pavlom Vujnovcem pretvorio u državne obračune”. Još jedan je to dodatni krak antagonizma jer, podsjetimo, Lovrinčević je s Vujnovcem u svojevrsnom neslaganju oko Pevexa. S druge strane, što se Barbarića tiče, dio naših sugovornika smatra da on otići ne bi trebao jer, ako je doista Filipovića oko viškova upozoravao, izjednačavanje krimena ne bi bilo fer.
Premijer Plenković danas je objasnio i da ako je nešto dano na saznanje Vladi, kao što dopisi HEP-a Ministarstvu gospodarstva navodno jesu, to ne znači da je on sam s tim upoznat, a ponovio je i “da nije bilo intervencije Vlade, računi za struju, plin pa i gorivo bili bi pet puta veći svakome od nas u proteklih godinu i pol dana”.
– Da malo rasvijetlimo činjenice i Vladine aktivnosti kada je riječ o energetskoj krizi. Hrvatska, Europa i svijet zahvaljujući brutalnoj agresiji Putinova režima na Ukrajinu već gotovo godinu i pol dana žive energetsku krizu. U toj dosad nezabilježenoj energetskoj krizi politika Vlade bila je osigurati energetsku sigurnost u pogledu opskrbe i priuštivost energenata glede cijena za naše građane, za naše gospodarstvo, industriju, bolnice, vrtiće, škole, općine, gradove, županije... za sve. To je okvir politike Vlade – kazao je Plenković danas, a, podsjetimo, ujutro je u HEP-u bio USKOK.
Ravnatelj HROTE-a Boris Abramović još je prošlog tjedna potvrdio da je dokumentaciju o kupnji plina od Ine po cijeni od 47 eura za megavatsat, a onda o prodavanju viškova po znatno manjim iznosima, zatražio DORH. Abramović je rekao i da je Plinacro tijekom lipnja morao iz transportnog sustava, radi uravnoteženja, otpustiti 57 tisuća megavata te su toliko ukupno kupci HEP-ova plina i kupili. Energetski stručnjaci kažu da sporna nije sama prodaja, odnosno kome je i po kojoj cijeni višak HEP-ova plina išao, već zakašnjela odluka o tome da HEP više ne mora kupovati sav Inin plin. Je li se, međutim, moglo predvidjeti da će do samih viškova doći te kada bi se oni mogli pojaviti, to ne zna nitko.