Njemačka vlada dugo je oklijevala: treba li dopustiti Ukrajini, koju je napala Rusija, da upotrijebi njemačko oružje protiv ciljeva i u ruskom pograničnom području? Zabrinutost koja se krije iza ovog pitanja odnosila se na to bi li Kremlj tada na Njemačku mogao gledati kao na zaraćenu stranu.
No nakon što je SAD dao Ukrajini dopuštenje za američko oružje, kancelar Olaf Scholz odustao je od svoje suzdržanosti. Osiguravanje mira danas znači "da podupiremo Ukrajinu", rekao je Scholz i također odobrio korištenje njemačkog oružja. Pravi put je, kako je rekao, uvijek se pomno konzultirati s partnerima i saveznicima prije donošenja "tako dalekosežnih odluka" i odvagnuti sve rizike. Međutim, obje su dozvole povezane s uvjetom da Ukrajina zapadno oružje koristi samo za protunapade u obrani regije Harkiv.
Za gađanje ciljeva na susjednom ruskom teritoriju njemački bi arsenal mogao uključivati protuzračni raketni sustav Patriot s dometom od oko 70 kilometara, kao i višecijevni bacač raketa MARS II koji može pogoditi ciljeve udaljene oko 80 kilometara. SAD je prošle godine opremio Ukrajinu raketama ATACMS čiji je domet 165 kilometara. Varijanta s najvećim dometom može pogoditi ciljeve udaljene i do 300 kilometara.
"Oslobađanjem resursa za Ukrajinu Zapad se prilagodio novoj realnosti rata", kaže Frank Sauer, stručnjak za međunarodnu politiku na Institutu Metis na Sveučilištu Bundeswehra u Münchenu. "Već dugo promatramo kako Rusija svakodnevno bombardira gradska područja Ukrajine, posebno Harkiv, iz svog zračnog prostora i s mjesta u blizini granice, i to s razornim posljedicama za civilno stanovništvo", kaže Sauer u intervjuu za Deutsche Welle.
"Sada je moguće granatirati (ruske) aerodrome s kojih su poletjeli ti lovci-bombarderi i uništiti ih već na zemlji, a također se može utjecati na infrastrukturu poput pista. Tako se smanjuje broj tih ruskih napada, a time se povećava zaštita civilnog stanovništva. ATACMS-om ili samohodnim haubicama se mogu napadati i područja s koncentracijom ruskih kopnenih snaga", zaključuje Sauer. Kako nastavlja ovaj stručnjak, ako ruski pritisak na regiju Harkiv popusti, Ukrajina će moći bolje braniti druge dijelove bojišnice. "Do sada smo bili suočeni s užasnom dilemom: zaštititi frontu ili civile u pozadini."
Zapadu je postalo jasno da Ukrajina mora biti dovedena u poziciju iz koje može pokrenuti aktivnu akciju protiv Rusije, inače će izgubiti, objašnjava politički profesor i istraživač sukoba Andreas Heinemann, osnivač Instituta CASSIS na Sveučilištu u Bonnu, objašnjavajući novi iskorak Zapada.
Da je za to ostalo još malo vremena, postalo je jasno i zapadnim saveznicima. S jedne strane, Rusija masovno ulaže u svoju industriju oružja i ratnu mašineriju, ali ta ulaganja još nisu stigla do bojnog polja, kaže Heinemann. S druge strane, malo je vjerojatna dovoljna podrška Ukrajini pod mogućim novim američkim predsjednikom Donaldom Trumpom. I novi sastav Europskog parlamenta nakon EU-izbora bi mogao utjecati na politiku EU-a prema Rusiji.
"Osim toga, strah Zapada od nuklearne eskalacije Rusije značajno je smanjen", kaže Heinemann u razgovoru za DW. "Čini mi se da je Zapad odaslao jasne signale da neće tolerirati nuklearni napad na Ukrajinu i da će poduzeti mnogo masovnije akcije protiv ruskih ciljeva. U izravnoj konfrontaciji s NATO-om Rusija bi izgubila", uvjeren je ovaj znanstvenik, stručnjak za globalne sukobe.
No, korištenje zapadnog oružja protiv ciljeva na ruskom teritoriju iznimno rasterećuje Ukrajinu, ali ne može donijeti pomak u tijeku rata, naglašavaju oba stručnjaka. "Vremenski prozor tijekom kojeg je bilo moguće izvesti akcije koje bi drastično promijenile situaciju, sada je zatvoren", kaže Frank Sauer.
"Prema međunarodnom pravu Ukrajina se uvijek imala pravo braniti i napadima na teritorij napadača, a ne samo na svom teritoriju", naglašava politolog Heinemann. I njegov kolega Sauer je sličnog mišljenja. "Čak i ako ima žrtava među pripadnicima ruskih oružanih snaga prilikom korištenja zapadnog oružja, to nije u suprotnosti s međunarodnim vojnim pravom, nego je dio borbi", kaže Frank Sauer.
"Naravno da ne biste trebali gađati civilnu infrastrukturu ili civile ili koristiti prekomjernu silu koja je nerazmjerna vojnom cilju." Ali Ukrajina to nije učinila do sada i on ne vidi naznake da će to sada učiniti. "Sa suprotne strane Rusija je do sada ispaljivala bombe od 500 kilograma na trgovine građevinskog materijala, stambene zgrade i kazališta."