Svaki jedanaesti njemački građanin nije poslao nijedno pismo u proteklih dvanaest mjeseci. To je rezultat istraživanja Instituta za istraživanje javnog mnijenja Forsa u ime Deutsche Posta, piše Fenix.
U anketi se tražio odgovor na pitanje koliko često ljudi još šalju pisma kao privatne osobe, prenosi Njemačka novinska agencija (dpa). Devet posto je reklo da to nikada nije učinilo u godinu dana.
Do pet puta, reklo je 43 posto. S obzirom na sve veću upotrebu digitalne komunikacije, samo je nekoliko ljudi koji puno pišu: tri posto pošalje više od 50 pisama godišnje. Pisma koja šalju privatne osobe uključuju rođendanske ili božićne čestitke, ali i prijave nadležnim tijelima, dokumente o osiguranju ili raskide ugovora. Za reprezentativno istraživanje prema Forsi, 2.313 žena i muškaraca u dobi od 18 i više godina u Njemačkoj intervjuirano je putem interneta i još 300 ljudi telefonom od 26. kolovoza do 5. rujna.
Nova pravila od 2025
Istraživanje je provedeno u kontekstu reforme poštanskog zakona koja je donesena u ljeto. Između ostalog, njime se poštanskoj službi može oduzeti više vremena za dostavu. Prema anketi, to ne izaziva veću zabrinutost.
Oko 43 posto reklo je da smatra “prihvatljivom” dostavu pisama treći radni dan nakon slanja. Za 12 posto ispitanih prihvatljiva je dostava tek četvrti radni dan – to bi značilo da bi pismo poslano u petak stiglo primatelju u srijedu. Oko 44 posto navelo je da želi pošiljku drugi radni dan, prenosi dpa.
Stari zahtjevi za poštansku uslugu potječu iz vremena kada je samo nekoliko ljudi pisalo e-poštu, a chat poruke su još uvijek bile uglavnom nepoznate – poštanski zakon zadnji put je temeljito revidiran 90-ih, kada su se pisma još uvijek naširoko koristila kao svakodnevno sredstvo komunikacije .
To se potpuno promijenilo i ljudi se u velikoj mjeri oslanjaju na digitalnu komunikaciju ili pozive.
Obično tri dana
Prema novom pravilniku, od iduće godine 95 posto pisama mora stići primatelju u roku od tri radna dana – u usporedbi sa sadašnjim pravilom, prema kojem 80 posto mora stići sljedeći radni dan, to znači da za velika većina pisama čeka dva radna dana. Također je predviđeno da će ubuduće 99 posto pisama stizati primatelju četvrti radni dan.
Količina pisama smanjila se od 1990-ih, a posao s pismima postao je sve više problematično dijete Žutog diva – prosječna cijena po poslanom pismu postala je veća. Stoga će poštarina za pisma najvjerojatnije biti povećana 1. siječnja – kolika će biti, još nije odlučeno. Posao s paketima, s druge strane, raste jer ljudi sve više naručuju putem interneta, prenosi Njemačka novinska agencija (dpa).
Pouzdanost u fokusu
Posljednjih godina problemi s kvalitetom pošte u Njemačkoj naveli su desetke tisuća građana da se žale Federalnoj mrežnoj agenciji zbog Žutog diva – primjerice zbog izgubljenih ili kasno poslanih pošiljaka. Samo u prvoj polovici 2024. godine nadzorno tijelo primilo je oko 20.000 kritičkih komentara o poštanskoj usluzi, četvrtinu više nego u istom razdoblju prošle godine, od kojih je velika većina bila usmjerena protiv logističke tvrtke sa sjedištem u Bonnu.
U anketi je postavljen i upit o slici pošte. Oko 26 posto smatra da je pružatelj logistike pouzdan, a 51 posto smatra da je pružatelj logistike prilično pouzdan. Drugi kažu da je Deutsche Post prilično nepouzdan (17 posto) ili uopće nepouzdan (4 posto). Stav DHL-a također je upitan; brojke za tvrtku bile su nešto bolje.
Grupa sa sjedištem u Bonnu svoju poštansku tvrtku naziva Deutsche Post, a svoju pošiljku DHL. No, iz perspektive potrošača, granice se brišu jer na nekim mjestima dostavljač donosi i pisma i pakete. Šef Forse Manfred Güllner vidi rezultate ankete kao “priličan znak povjerenja” u tvrtku: “Većina njemačkih građana vjeruje Postu i DHL-u i cijeni njihovu pouzdanost.”