Hrvatski građani uglavnom su čuli da se održava Konferencija o budućnosti Europe, ali golema većina o njezinim zaključcima ne zna ništa, pokazuju rezultati istraživanja agencije Ipsos.
S održavanjem najvećeg projekta participativne demokracije u EU, Konferencije o budućnosti Europe, bila je upoznata većina Hrvata (60 posto), ali ih je s njezinim zaključcima upoznato tek četiri posto.
Sredovječni ljudi i umirovljenici bili su za konferenciju zainteresiraniji od mlađih osoba, učenika i studenata.
Konferencija o budućnosti Europe pokrenuta je 9. svibnja 2021., a godinu dana kasnije usvojeno je završno izvješće s 49 prijedloga za reformu Unije podijeljenih u 325 mjera.
One su proizišle iz preporuka s europskih panela građana, nacionalnih panela i višejezične digitalne platforme.
Istraživanje Ipsosa naručila je Hina, a podaci su prikupljeni metodom CATI na uzorku od 662 punoljetnih građana u srpnju.
Njih 22 posto navelo je da znaju barem nešto o Konferenciji, ali ideju i način funkcioniranja Konferencije točno je prepoznalo tek dva posto svih ispitanika.
Među ispitanicima koji su naveli da znaju nešto o radu Konferencije, samo ih je devet posto točno odgovorilo da su nasumično odabrani građani svih zemalja EU-a raspravljali o budućnosti Europe i iznijeli preporuke institucijama Unije.
Gotovo polovica za izmjenu temeljnih ugovora Unije
Rezultati ankete Ipsosa i Hine pokazuju da većina hrvatskih građana podržava uključivanje građana u raspravu o smjeru EU-a (70 posto), ali tek trećina građana iskazuje načelni interes za uključenje u takvu raspravu (33 posto).
Pozitivan stav o EU-u ima 42 posto Hrvata, a negativan 15 posto. Za 44 posto ispitanika bi veće sudjelovanje građana u raspravama poboljšalo njihov stav o EU, a na 40 posto to ne bi imalo utjecaja.
Među ispitanicima koji imaju negativan stav o EU, njih 11 posto smatra da bi se dodatno pogoršao stav o EU uključenjem građana u rasprave o smjeru Unije.
Dio mjera proizišlih iz Konferencije o budućnosti Europe podrazumijeva izmjene temeljnih ugovora Unije čemu je sklono nešto manje od polovice Hrvata.
Njih 46 posto smatra da treba izmijeniti ugovore ako je to nužno za uvažavanje preporuka građana, dok 34 posto njih smatra da treba prihvatiti samo one preporuke koje su u skladu s važećim ugovorima.
Jedan od zahtjeva građana je ukidanje prava veta država članica u vanjskoj i sigurnosnoj politici, što se neće moći ispuniti bez izmjene ugovora.
Europski parlament založio se za reviziju temeljnih ugovora Unije na svibanjskoj plenarnoj sjednici, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen podržala je tu mogućnost, ali 13 država članica EU-a, među njima i Hrvatska, protive se tome.
Hrvati skloniji većoj samostalnosti članica
Hrvati su podijeljeni glede dodatnog povezivanja i usklađivanja članica EU-a – 44 posto ih smatra da bi članice trebale biti samostalnije, a 34 posto podržava veću povezanost i usklađenost.
Unatoč tome što više građana zagovara jačanje samostalnosti članica EU-a, čak bi i oni većinom prihvatili dodatno usklađivanje ako je to preporuka i želja većine građana.
Oni s pozitivnijim stavom o EU-u u većoj mjeri smatraju da bi članice trebale biti usklađenije, pokazuju rezultati ankete.